Kako će izgledati porcija ćevapa nakon uvođenja strategije Od farme do vilice?

Od farme do vilice (From Farm to Fork), ili, što bi kod nas rekli, od polja do stola, jedna je od najvažnijih strategija Europske unije. Podrazumijeva prelazak na održiv prehrambeni sustav kojim se štiti sigurnost opskrbe hranom i osigurava pristup zdravim namirnicama koje potječu sa zdrave zemlje. Naime, plan je smanjiti ekološki i klimatski otisak prehrambenog sustava, povećati njegovu otpornost, zaštititi zdravlje građana i osigurati egzistenciju gospodarskih subjekata.

Podsjetimo, ovaj plan podrazumijeva i smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50%, smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20%, ali i prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50% te za prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25% poljoprivrednih zemljišta.

Dakle, bit će to težak put, posebno za farmere. 

Pita li itko poljoprivrednika što misli o smanjenju upotrebe pesticida?

Kako će izgledati porcija ćevapa?

Nedavno je portal Politico imao zanimljiv prikaz kako će izgledati cheesburger 2030. godine, a prema strategiji F2F. Vama bi možda bolje sjeli ćevapi, a dođe skoro na isto. U kratkim crtama, pecivo će morati biti svježe, ne smrznuto, iz lokalne pekarnice koja će ih, naravno, pripremati od domaćih žitarica. Meso će sadržavati i biljne proteine ili one koji dolaze iz drugih životinjskih izvora kao što su kukci, a kako bi se smanjila konzumacija crvenog mesa. 

U slučaju da želite pojesti tradicionalne ćevape, porcije će biti vrlo vjerojatno puno manje, ili će uključivati pileće meso. U slučaju da ga jedete s vrhnjem, znat ćete odakle dolazi, a i tu će se naravno držati do toga da je domaći, lokalni. Luk, a i drugo povrće će, naravno, biti neizbježno. I to puno povrća. S druge strane, dodaci poput ajvara, tartar umaka i drugi, imat će smanjeni udio soli, šećera i nezdravih sastojaka. 

Europljani će morati znatno mijenjati prehrambene navike

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ENVI (koje je, usput budi rečeno, ovih dana najavilo povlačenje iz ZPP-a o čemu smo pisali na Agroklubu), komentirala je najavljene promjene. Kaže kako uravnotežena prehrana i preporuka da ne treba pretjerivati s mesom nije ništa novo te da se naše zdravstveno stanje itekako može poboljšati balansiranijom prehranom. "Naposljetku, radi se o preporuci, nitko nam ne može zabraniti da jedemo meso. Ekološke organizacije su zapravo vrlo nezadovoljne strategijom u tom pogledu, zamjeraju Europskoj komisiji što nije voljna poduzimati direktne mjere poput smanjenja poticaja za stočarstvo", naglašava. 

No, jesu li europski potrošači spremni na promjene, posebno u trenutku pandemijske krize?

Borzan otkriva da se prema istraživanju vezanom uz ovu strategiju, a kojeg je prije nekoliko dana objavila krovna europska organizacija za zaštitu potrošača BEUC, čini da jesu. Naime, dvije je trećine ispitanika izjavilo kako je spremno mijenjati prehrambene navike radi očuvanja i zaštite okoliša. Pri tom su, ističe, najspremniji bacati manje hrane, kupovati sezonsko i domaće te jesti više voća i povrća. Kao najveće prepreke vide cijenu, manjak informacija i težu dostupnost održivih prehrambenih opcija. "Za pretpostaviti je kako je pandemijska kriza značajno ojačala percepciju važnosti domaće proizvodnje i dostupnosti hrane", komentira Borzan dodavši kako su ciljevi strategije postavljeni za 2030., a korona virus ćemo, nada se, pobijediti što je prije moguće. 

Francuska jedina primjenjuje strategiju "od farme do vilice" - farmeri zadovoljni

"Svi razlozi radi kojih je pokrenut Europski zeleni plan i radi kojih EU želi postati održivija nisu s koronom nestali. U sljedećih par godina Europska komisija će poslati 27 zakonskih i političkih prijedloga u Parlament i Vijeće, koji će raditi na izmjenama i dopunama. Jednom kad taj proces završi, svaka od tih mjera će imati rok primjene kako bi se državama članicama i sektoru dalo vremena za pripremu i prilagodbu." 

Borzan: Intenzivna poljoprivreda je ostavila traga 

Kada je riječ o cjelokupnoj strategiji, Borzan kaže kako ona nije opravdana u slučaju da smo pesticide, antibiotike i umjetna gnojiva do sada koristili odgovorno i ako njihova upotreba nije imala negativan utjecaj na okoliš i naše zdravlje. 

"Znanost i istraživanja nažalost pokazuju da to nije tako i da je intenzivna poljoprivreda ostavila itekakvog traga. Jedan od primjera su superbakterije otporne na sve poznate antibiotike. Ipak, naivno je smatrati da se hrana može u potrebnim količinama proizvoditi bez sredstava za zaštitu bilja, zdravlja životinja i obogaćenje tla, no njihova upotreba se treba učiniti održivijom", poručuje Borzan istaknuvši kako nisu sve europske zemlje na istoj početnoj poziciji. 

"Neke su u boljem stanju što se tiče održivosti proizvodnje hrane, bilo planski, bilo neplanski. Strategija to izrijekom navodi i borit ću se da mjere budu u skladu s tim, to je bitno za Hrvatsku jer je naša poljoprivreda još u tranziciji."

Ivan Vilibor Sinčić: Poljoprivreda je temelj gospodarstva 

Također član Europskog parlamenta, ali i ENVI-ja, Ivan Vilibor Sinčić smatra kako je oporavak gospodarstva članica EU vrlo poželjna akcija, nakon blokade tržišta uzrokovanog virusom Covid-19 i uzrokovanim šokovima. "Iznos od 15 milijardi, koji se planira investirati u ruralni sektor, je mjera koja se planirala i prije blokade tržišta. Cijela strategija kroz dugogodišnji period planira razviti poljoprivredno-prehrambeni sektor EU", ističe dodajući kako je iznos trebao biti i veći, ali je izlazak Velike Britanije iz članstva EU uzrokovao smanjenje budžeta. 

Predstavljena strategija gospodarskog oporavka EU: 15 milijardi eura za poljoprivredu

"Poljoprivredni sektor je vrlo važan segment gospodarstva, a problemi koji se očekuju zbog blokade kretanja radne snage imat će učinak na smanjenje proizvodnje hrane na razini EU, i poremećaju trgovine hrane između članica", komentira dodajući da pozdravlja smanjenje korištenja kemijskih sredstava za zaštitu bilja, antibiotika i gnojiva, povećanje ekološke proizvodnje, doprinos kružnom gospodarstvu, poticanje održive potrošnje hrane i zdravije prehrane, nametanje EU okolišnih standarda na uvezene proizvode te jačanje položaja poljoprivrednika u lancu hrane kao glavnih ciljeva strategije, za koje kaže da su vrlo su poželjni za razvoj svakog gospodarstva pa tako i hrvatskog.

"Nemojmo zaboraviti da je poljoprivreda temelj gospodarstva. Osim što proizvodi hranu za prehranu stanovništva, ona proizvodi cijeli niz sirovina koje kasnije koristi prerađivačka industrija. Samo ulaganje u poljoprivredu za sobom povlači cijeli lanac drugih grana kao proizvodnju strojeva i opreme, pesticidne kompanije, proizvođače gnojiva, prijevoznički segment, lance trgovina, razvoju lokalne ruralne samouprave i gospodarstva itd.", zaključio je.