Što će EU poljoprivredi donijeti planirano smanjenje upotrebe pesticida? Tema je slojevita i ne može se riješiti preko noći. Uključite se u javno savjetovanje objavljeno na stranicama EK.
O smanjenju upotrebe pesticida se govori više nego ikada prije. Europska unija planira reducirati njihovu upotrebu za 50 posto do 2030. godine, a čak se i proizvođači ovih kemijskih sredstava "prebacuju" na alternativne načine rješavanja problema s korovima.
Kemijski div ulaže u novu tehnologiju za smanjenje pesticida
Na stranicama Europske komisije objavljena je inicijativa "Pesticidi - održiva upotreba (ažurirana pravila EU-a)", koja predstavlja svojevrsno javno savjetovanje. Svojim se komentarima, koji će biti uvaženi pri isteku roka, mogu uključiti svi građani Europske unije.
U njezinu opisu stoji kako se pravilima EU-a o održivoj upotrebi pesticida nastoji zaštititi zdravlje ljudi i okoliš od mogućih rizika i učinaka koje oni imaju. Pravilima se potiče smanjenje njihove upotrebe i to pomoću integrirane zaštite bilja te upotrebom alternativa kemijskim pesticidima. U okviru ove inicijative preispituje se u kojoj su mjeri ispunjeni ti ciljevi i istražuju mogućnosti za daljnje smanjenje njihove upotrebe, a kako bi se pridonijelo ostvarenju ambicija strategije "od polja do stola" i europskog zelenog plana.
Ističe se kako Komisija želi čuti mišljenje svojih građana, a ostaviti ga možete do 7. kolovoza 2020. godine.
U dva tjedna kako je inicijativa objavljena, ostavljeno je preko 50 komentara građana Španjolske, Italije, Njemačke, Francuske... Mahom su to oni koji ove kemikalije vide kao otrove koji zagađuju zrak, vodu, zemlju, a onda i hranu koju jedemo.
No, javljaju se i oni koji upozoravaju kako se prije smanjenja upotrebe pesticida treba ispitati alternativna rješenja te njihov utjecaj na okoliš. Naime, radi se o tome da ako EU i smanji upotrebu problematičnih preparata, to ne znači da ćemo jesti manje hrane zasićene njima - uvozit ćemo ju po nižim cijenama iz zemalja u kojima su oni dozvoljeni. Pored toga, transport je također faktor koji uvelike zagađuje okoliš.
Svoj komentar možete ostaviti ovdje
"Prijelaz na ekološki uzgoj, s manje prinosa, zahtijeva više poljoprivrednih površina što znači da je u nekim dijelovima Europe potrebno krčenje šuma. To podrazumijeva i veću potrošnju goriva, a time i veće emisije CO2. Hrana proizvedena u Europi jamstvo je sigurnosti, a smanjivanje količine pesticida i gnojiva u političke i ideološke svrhe natjerat će nas na veći uvoz. To znači manje zaposlenih i manja sigurnost hrane", komentira Lelu Olivier iz Francuske.
Roland Merz iz Njemačke smatra da zabrane nisu učinkovite nego da financijski treba podržati one koji odluče smanjiti upotrebe pesticida, a Pierre Ferrand iz Belgije ističe kako odluku o smanjenju treba prepustiti stručnjacima te korisnicima kemijskih sredstava - poljoprivrednicima, a ne političarima i nevladinim organizacijama.
I pojedini su političari sumnjičavi prema ovim strategijama.
"Moramo izbjeći da se proizvodnja preseli u druge regije čiji standardi zaštite okoliša ne udovoljavaju našim zahtjevima", rekla je njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner na videokonferenciji EU ministara poljoprivrede o ove dvije strategije, spomenuvši kako je krčenje šuma povezano s poljoprivrednim praksama u zemljama koje nisu članice EU.
Pored toga, mnogi smatraju kako ovaj trenutak, kada čitav svijet proživljava pandemijsku krizu, nije pravi za donošenje tako važnih odluka. Jedna od njih je i članica Europskog parlamenta i zamjenica koordinatora Odbora za poljoprivredu (AGRI), Ruža Tomašić.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaji za eko proizvodnju?
"Ono što najviše zabrinjava je to što su strategije donesene bez odgovarajuće procjene učinaka na poljoprivredni sektor i ambiciozni ciljevi stvaraju dodatni teret za već krizom onemoćale poljoprivrednike", upozorava Tomašić i dodaje da je, ako se žele ispuniti ciljevi koje Komsija predlaže navedenim strategijama, potrebno povećati proračun i osigurati odgovarajuće, dulje prijelazno razdoblje. "U suprotnom, sektor koji je trenutno već ozbiljno pogođen, upast će u dodatnu krizu, što je apsolutno nedopustivo", kategorična je.
S njom se slaže i bivša zastupnica Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, Marijana Petir "Pred poljoprivrednike se stalno stavljaju novi zahtjevi, a nije logično da se traži više s manje novca. EU treba pomoći svojim poljoprivrednicima da se oporave nakon krize Covid-19.
Moramo svoje poljoprivrednike poštivati i dati im podršku umjesto da ih opterećujemo dodatnim zahtjevima. Također, EU mora igrati veću ulogu u provedbi te strategije, a ne teret prebacivati isključivo na države članice", zaključila je.
Postoji još jedan problem kada je o pesticidima riječ. Naime, borce protiv "kemije" brine i to to što ne postoje točni podaci o tome koje se količne pesticida uopće koriste. Iako jedan od EU zakona obvezuje poljoprivrednike da tri godine vode detaljnu evidenciju o korištenim pesticidima, nedostaju podaci koji proizlaze iz drugog zakona koji obvezuje svaku zemlju članicu da u Bruxelles šalje informacije o količinama korištenih pesticida - ali samo svakih pet godina, što je puno rjeđe nego za ostale poljoprivredne statistike, piše politico.
Također, svaka zemlja slobodno može odabrati na koje će se usjeve usredotočiti i kada provesti jednogodišnje istraživanje tijekom petogodišnjeg razdoblja. Iz ovog razloga rezultat istraživanja kojega je provodio i u 2015. godini trebao objaviti Eurostat, bio je mješavina neusporedivih informacija koje Komisija čak nije mogla niti objelodaniti.
Osim na ovaj način, Komisija je do količina korištenih pesticida pokušala doći preko podataka o njihovoj prodaji. No, taj broj ne otkriva je li rizik od ovih tvari povećan ili smanjen. Samim tim što su i, nažalost, sastavni dio ilegalnog tržišta.
Svjesni smo da živimo u vremenu kada su promjene neminovne, no ova je tema toliko slojevita i bojimo se da će za rješavanje problema koje uzrokuje trebati isto onoliko koliko je bilo potrebno da do njega dođe.
Tagovi
Autorica
Inspektori otkrili prevaranta: Godinama ubire potpore za nepostojeću soju 
RuralFoto - uskoro počinje izbor najbolje fotografije ruralnih prostora, 500 eura nagrada 
Četvorka osumnjičena za subvencijsku prijevaru tešku više od 490.000 eura 
Zbog svađe izorali uljanu repicu i pšenicu? 
zvonko litric
prije 2 godine
Hrvatski poljoprivrednik je naučio sve raditi sjedeći u traktoru - oranje, drljanje, gnojidba, sjetva...a onda još prskanje herbicidima, fungicidima, insketicidima i onda sjesti pred birtiju i kukati kako se teško živi od poljoprivrede. Ne daj Bože da se nešto mora raditi bez sjedenja u traktoru! Bez kemije bi se moralo malo mrdnuti guzicom, a nitko to ne voli, ha ha!
Đuro Japaric
prije 2 godine
To znači , Marta , manje hrane na PLANETU ZEMLJA , a broj stanovnika raste ! Nije sporno proizvoditi maksimalno zdravu hranu !Eko proizvodnja može biti za vlastite potrebe i nešto za tržište ! Ove godine lisnih uši more , pokušao sam ih prskanjem uništiti na saddnicama trešanja , kao da sam prskao sa vodom , a možda i jesam ?
Emanuel zg
prije 2 godine
Imamo OPG u konvencionalnoj proizvodnji i apsolutno podržavam smanjenje korištenja pesticida. Ali... Da li će EU zabraniti uvoz hrane gdje su ta sredstva dopuštena. Ako će vrijediti ista pravila za sve onda je to ravnopravna borba i neka sposobniji pobijedi. Ali sve dok iz nekih trećih država uvoze smeće bez ikakve kontrole dok birokrati na nama vježbaju strogoću te se prave veliki ekolozi i zaštitnici prirode, a nikad nisu proveli jedan radni dan s motikom to nema smisla. Adekvatne alternative pesticidima nema. Naravno da će se i dalje proizvoditi ali za krajnjeg kupca to će značiti porast cijene hrane. Za veliku većinu ljudi, pogotova onih koji i sad jedva izguraju mjesec do kraja hvana više neće biti tako lako dostupna, bar ne u količinama na koje su ljudi naučeni. Želite eko krumpir 10kn/kg, mrkva 30kn/kg, rajčica 20 kn/kg, paprika 20 kn/kg, trešnja 50kn/kg, Jabuka 30 kn/kg ... Mislite da će seljaci kopati motikama za vas besplatno ili po cijenama koje su sada. Da li ste vi normalni. Nekad davno moj djed je za vreću kukuruza mogao kupiti kožne čizme, ručno i po mjeri rađene. Danas takva vreća kukuruza vrijedi 50 kn. Rado bi da se vrate takvi odnosi i da se naš rad počne cijeniti. A ne ovako. Da bi bili konkurentni moramo uložiti puno u gnojivo i kemiju da bi imali prinos i da nam cijena bude konkurentna, a profit nam je po hektaru zanemariv. Uz ove cijene, klimu, preskup repromaterijal već sad su mali proizvođači na granici rentabilnosti. Valjda vi koji zazirete od kemije mislite da mi idemo rado rasipati tisuće kuna po poljima i preuzimamo rizik trovanja kao korisnici tih sredstava koji je stotine ako ne i tisuće puta veći od vas krajnjih korisnika sa veseljem. Što se mene tiče kako god bude i što god ovi birokrati odluče ja sam spreman na sve. Prvo jer mi je poljoprivreda strast i način života te uživam u tome da svojim rukama proizvedem i nahranim gladne uz što manje prskanja, a sa što nižom cijenom. Ekološka poljoprivreda je sebična poljoprivreda rezervirana samo za bogate i dokone ljude sa viškom slobodnog vremena koji se mogu igrati se poljoprivrednika.
Marta Radić
prije 2 godine
Manje pesticida i gnojiva , zdravija hrana i okoliš. Povečati poticaje za eko proizvodnju za 50%..