Cijene hrane rasle i u rujnu, osim mesa i šećera

Cijene hrane nastavile su rasti već četvrti uzastopni mjesec, vođene snažnim rastom onih žitarica i biljnog ulja, izvijestila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO.

Ova je organizacija objavila indeks cijena hrane u rujnu, a prosjek je iznosio 97,9 boda što je za 2 boda odnosno 2,1% više u odnosu na prošli mjesec, ali i za 4,6 bodova odnosno 5% više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. 

Cijene žitarica veće za 5,1%

Pogledamo li pojedinačno, cijene žitarica porasle su za 5,1% u odnosu na kolovoz i čak 13,6% u odnosu na rujan prošle godine. Porasle su one kukuruza, sirka i ječma, dok su za rižu pale za 1,4%.

Iz FAO-a navode kako su glavni razlozi povećanja cijena pšenice zabrinutost zbog mogućnosti proizvodnje na južnoj polutki te suhih uvjeta koji negativno utječu na sjetvu ozime u mnogim dijelovima Europe.

Optimalan rok sjetve ozimina pomiče se za desetak dana - na što obratiti pažnju

Indeks cijene biljnog ulja veći je za 6%, ponajviše zahvaljujući rastućim kotacijama palminog, suncokretovog i sojinog, dostigavši najviši nivo od 8 mjeseci.

Šećer i meso zabilježili pad

"Indeks mliječnih proizvoda nije se mijenjao tijekom mjeseca, s umjerenim rastom cijena maslaca, sira i obranog mlijeka u prahu, nadoknađen padom indeksa punomasnog mlijeka u prahu“, navode iz FAO-a.

Što se tiče mesa, cijene su zabilježile blagi pad od 0,9% , a u odnosu na prošlu godinu niže su za 9,4%. U rujnu su za svinjetinu pale, djelomično pod utjecajem kineske odluke da nametne zabranu uvoza iz Njemačke nakon otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) među divljim svinjama, dok su one ovčjeg oslabile zbog visokih sezonskih zaliha iz Australije. 

Cijene hrane rastu već treći mjesec za redom

FAO indeks cijena šećera također je zabilježio pad i to od 2,6%, a kao rezultat globalnog viška na tržištu. "Posljednje indikacije ukazuju na značajan oporavak proizvodnje u Indiji, drugom najvećem svjetskom proizvođaču, kao i snažnu proizvodnju u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku, nakon pada zabilježenog prošle sezone“, ističu iz agencije.

Prognoza za 2020./21.

U dodatnom izvješću, dali su svoju prognozu za sezonu žitarica u 2020./21.

Tako će na globalnoj razini njihova upotreba iznositi 2,744 milijarde tona, što je za 2,8 milijuna tona manje od rujanske, ali još uvijek za 54,5 mil t iznad procjene 2019/20.

Loša godina za žitarice, ali dobra za uljarice, potražnja za sirevima i mesom manja

"Procjena svjetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2021. iznosi  890 milijuna tona, što je za 5,9 milijuna tona manje od prethodne procjene, ali i dalje predstavlja rekordnu razinu“, poručuju iz FAO-a.