Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Crno zlato
  • 30.12.2024. 10:30

Vrućim kompostiranjem brzo do kvalitetnog supstrata za povrće i zimi, evo kako

Povrće zahtijeva najviše komposta pa je sad idealno vrijeme da ga osigurate vrućim kompostiranjem. Arhitektica i permakulturna dizajnerica Cvijeta Biščević objašnjava kako.

Vrućim kompostiranjem brzo do kvalitetnog supstrata za povrće i zimi, evo kako
Foto: Ivan Rako
  • 4.315
  • 263
  • 2

Zima nije samo vrijeme planiranja vrta i skupljanja sjemenja, to je zapravo idealno godišnje doba za kompostiranje i stvaranje dovoljnih količina kvalitetnog gnojiva za vrt. Vruće kompostiranje odvija se i kad su vani minusi, objašnjava Cvijeta Biščević, arhitektica i permakulturna dizajnerica koja se već godinama bavi podučavanjem o kompostiranju i njegovoj važnosti.   

"Pasivno, odnosno lijeno kompostiranje sada vani hibernira, ali vrućem kompostu ne smetaju vanjske temperature, ako sadrži dovoljno komponenata bogatih dušikom. Tijekom cijeloga siječnja, veljače i ožujka možemo postupkom vrućeg kompostiranja stvarati dovoljne količine komposta za sadnju na proljeće, ali je ključno da kompostna hrpa bude stalno pokrivena“, ističe.

U vrući kompost ubacite i bolesne biljke

Vruće kompostiranje češće se prakticira na selu, gdje je lakše nabaviti veće količine smeđega i zelenoga materijala, kao i životinjskog gnoja koji je izrazito bogat dušikom. Smeđi materijal bogat ugljikom čine sijeno, karton, slama, suho lišće, piljevina, usitnjena sječka. Zeleni materijal najčešće čini svježi otkos kojega, doduše, u ovo doba godine nema, ali tu su biljni otpad od pripreme obroka, ostaci od orezivanja bilja, čaj, talog kave i drugo, te životinjski gnoj.

Smeđe i zelene komponente naizmjenično dodajemo na kompostnu hrpu do veličine minimalno jednog kubika. Komponente dodajemo u omjeru 40 posto zelenoga materijala, 40 posto smeđeg materijala te 20 posto svježega životinjskog gnoja.

"Vruću kompostnu hrpu moramo složiti odjednom te prekriti ceradom. Nakon samo nekoliko dana razvija se temperatura od 65 do 70 stupnjeva Celzijevih. Izloženost materijala temperaturi od 55 do 65 stupnjeva na samo nekoliko sati uništiti će sjeme korova koje je možda zalutalo, kao i patogene organizme. Možemo, dakle, ubaciti i bolesne biljke!“ ističe permakulaturna dizajnerica Biščević.

Kako se riješiti puževa? Probajte permakulturni pristup

Nakon tri do pet dana kompostnu hrpu potrebno je otkriti i prozračiti tj. preokrenuti sadržaj vilama kako bi ušao kisik i pala temperatura. Prilikom prozračivanja provjeravamo vlažnost, miris i izgled hrpe te je možemo popraviti dodavanjem vode ili popravljanjem omjera materijala.  

Briga o temperaturi je ključna (Foto: Cvijeta Biščević)

"Ako temperatura nakon tri dana nije narasla na 60 stupnjeva, znači da nema dovoljno materijala bogatog dušikom pa možemo dodati još gnoja. Ako pak temperatura za dan ili dva naraste na više od 70 stupnjeva, potrebno je dodati više smeđega materijala“, objašnjava proces razgradnje koji se čini zahtjevan početnicima u vrućem kompostiranju, ali je najbolji način dobivanja kvalitetnog supstrata u što kraćem roku.

Najvažnija je briga o temperaturi

Nakon pet dana ponovno okrećemo hrpu, a zatim opet za otprilike sedam dana i onda za 10 do 14 dana još jednom. Nakon otprilike 30 dana i četiri okretanja, odnosno kad temperatura više ne raste iznad 30 do 35 stupnjeva, kompost je gotov.

U toj fazi razgradnje organskog materijala normalno je vidjeti krupnije komade, primjerice, grančica, kaže Biščević, ali dodaje: “I taj kompost je svejedno odličan za pripremu gredica za sadnju. Svakako je važno čuvati ga pokrivenoga sve do trenutka kad nam ne zatreba, kako se na kiši ne bi ispirale hranjive tvari topive u vodi“.  

Važno je paziti na omjere

Temperaturu možemo izmjeriti pomoću posebnih termometara za kompost, ali i pomoću termometra za roštilj. Briga o temperaturi je ključna, ističe Biščević jer previsoke temperature dovode do naglog nedostatka kisika i razvoja patogenih anaerobnih organizama unutar hrpe. "Ako ne pazimo na temperaturu i ne preokrenemo hrpu na vrijeme, stvaramo zapravo nekvalitetni kompost. Ipak, dobra vijest je da i takav pregorjeli kompost možemo spasiti ako ga prebacimo gujavicama koje će pojesti te patogene“.

Kako povećati kvalitetu komposta

Kako bi se kvaliteta komposta dodatno povećala, možemo u kompostnu hrpu ciljano ubaciti biljke bogate hranjivim tvarima kao što su gavez, kopriva i djetelina. Kod trećega  preokretanja može se ubaciti i kalcij, ako analiza tla pokaže njegov nedostatak.

"Negdje između trećeg i četvrtog okretanja možemo ubaciti kalcij u obliku drobljenog vapnenca ili ljuski jaja, no teško da će neko imati potrebnu količinu ljuski“, kroz smijeh će Cvijeta Biščević. "Umjesto da na hektar zemlje stavimo tonu kalcija, možemo u kompost dodati 60 puta manje kalcija i zatim kompost rasporediti po zemljištu. To znači da na kubik komposta dodajemo cca 16,6 kilograma kalcija u obliku kalcita. Za zemljište veličine jednog hektara treba nam jedna tona komposta, što su otprilike 2 kubna metra“.

Naš organski materijal dobiven razgradnjom možemo dodatno obogatiti biougljenom, objašnjava nam ova stručnjakinja za kompost.

Biougljenom do kvalitetnog tla, evo kako ga dobiti iz ostataka poljoprivredne proizvodnje

Naime, ako biougljen, koji nije mikrobiološki aktiviran, samo ubacimo u tlo, prvih godinu, dvije on će krasti dušik iz tla. Zato ga prvo treba ubaciti u kompost nakon trećeg ili četvrtog preokretanja te ostaviti da odstoji u hrpi barem tri mjeseca kako bi ga naselili mikroorganizmi.

Za veće površine rješenje je kompostni ekstrakt ili čaj

Permakulturna dizajnerica Biščević ima rješenje i za one koji trebaju veću količinu komposta, a nedostaje im vremena i materijala. Kompostna hrpa tako se može koristiti za izradu tekućeg ekstrakta bogatog hranjivim tvarima.

"Uzmemo dva, tri kilograma komposta, ubacimo u vreću za pranje osjetljivog rublja i masiramo nekoliko minuta u 100 litara vode. Tako dobivamo ekstrakt kojim možemo prskati folijarno naše sadnice, vrt, voćnjak i sl. Postupak preventivno koristimo jednom do dva puta mjesečno u toku vegetacijske sezone“, savjetuje te dodaje kako se iz našeg hranjivog kubika može izraditi i kompostni čaj.

U posebnim spremnicima u kompost se upumpava kisik i dodavaju hranjiva poput melase i ribljeg hidrolizata kako bi se u kratkom vremenu višestruko umnožile populacije korisnih mikroorganizama koje se nalaze u kvalitetno izrađenom kompostu. "Ako želimo održivo upravljati velikim površinama, trebaju nam ogromne količine komposta. Jednostavnije je proizvesti manje komposta te od njega izraditi kompostni čaj kojim onda tretiramo velike površine. Zasad se time kod nas nitko ne bavi, koliko mi je poznato“, kaže.

Kompost pokriven ceradom

Puno je detalja oko stvaranja crnoga zlata, ali svi koji su krenuli tim putem znaju koliko je ono neprocjenjivo za zdravi rast i razvoj biljaka. Ako nemate gdje raditi vruće kompostiranje, kompost možete stvarati na pasivni način i u stanu. Razgradnja se može odvijati u plastičnoj kanti za kiseljenje kupusa. Važno je samo probušiti je kako bi ulazio kisik, posložiti na dno sitne grančice i lišće, dodati malo zdrave zemlje, a zatim dodavati slojeve što smeđeg što zelenoga materijala.

Uz prave omjere i povremeno miješanje, reći će Biščević, kućni kompost miriše na šumu. 


Fotoprilog


Tagovi

Vruće kompostiranje Supstrat Kvalitetni kompost DIY kompost Kompostni čaj Kompostni ekstrakt Crno zlato


Autorica

Maja Prištof Ničota

Više [+]

Diplomirana novinarka sa završenim osposobljavanjem za dizajnera vrtova i 72-satnim tečajem permakulturnog dizajna. Kad ne dizajnira okućnice i nije u svom vrtu, rado piše za Agroklub.