Toplinski stres u plasteniku: Kad termometar prijeđe 35°C, biljka se "isključi"

Ljetne vrućine unutar plastenika mogu brzo postati ekstremne. Kada živa u termometru prijeđe 35°C, omiljene povrtne kulture poput rajčica, paprike i krastavca doživljavaju ozbiljan šok. Umjesto da rastu i razvijaju se, biljke prelaze u takozvani "mod preživljavanja", prostije rečeno - jednostavno se isključe.

Najveći problem nastaje kod oprašivanja. Na temperaturama iznad 35°C (kod rajčice već i iznad 32°C ako je vlažnost zraka visoka), peludna zrnca postaju sterilna. To znači da cvjetovi otpadaju, a zametanje novih plodova potpuno prestaje. Ako se ovaj problem ne riješi na vrijeme, prinos može biti desetkovan.

Zašto sama ventilacija nije uvijek dovoljna?

Mnogi proizvođači vjeruju da je otvaranje svih vrata i bočnih prozora na plasteniku dovoljno da se spasi urod.

Međutim, u vrelim ljetnim danima, ventilacija ima svoja ograničenja:

• Efekt fena: Kada je vanjska temperatura zraka iznad 34°C, vjetar koji ulazi u plastenik ne hladi biljke. Umjesto toga, on djeluje kao fen - dodatno isušuje zrak i ubrzava transpiraciju (gubitak vode kroz listove), što dovodi do uvenuća.
• Zadržavanje topline: Polietilenska folija na objektu propušta sunčevu svjetlost, ali zadržava infracrveno (toplinsko) zračenje. Bez obzira na propuh, unutrašnjost u špici dana može biti i do 5-10°C toplija od vanjske sredine.

Zbog toga je ventilaciju nužno kombinirati sa zasjenjivanjem.

Dva načina zasjenjivanja

Zasjenjivanje plastenika je proces smanjenja intenziteta sunčevog zračenja koje ulazi u plastenik pomoću mehaničkih ili kemijskih barijera. Njegov cilj nije da potpuno zamrači prostor, već da ublaži direktne sunčeve zrake i spusti temperaturu unutar objekta za kritičnih 3°C do 7°C.

S njim treba početi krajem proljeća ili početkom ljeta (najčešće od lipnja), čim vanjske temperature redovno prelaze 28°C, a unutar plastenika počnu dostizati kritičnih 32°C - 35°C. Primjenjuje se tijekom najtoplijeg dijela dana (od 10:00 do 17:00 sati).

Uzgoj u zaštićenom prostoru: Zasjenjivanjem i pravilnim navodnjavanjem izbjegnite greške

Postoje dva načina: mreže (moderniji i efikasniji način) i premazivanje/prskanje folije (tradicionalni način).

1. Mreže su napravljene od UV stabiliziranog materijala i dolaze s različitim postocima. Za povrćarstvo su idealne one sa 30 do 40% zasjenjenja. Sve preko toga (npr. 50% ili 60%) može previše smanjiti svjetlost potrebnu za fotosintezu, što opet šteti biljkama. Najbolje je mrežu postaviti s vanjske strane objekta, preko folije. Na taj način ona zaustavlja toplina prije nego što uopće uđe u objekt. Između folije i mreže poželjno je ostaviti mali prostor za cirkulaciju zraka. Može se postaviti i unutar plastenika (kao zavjesa), ali je tada efikasnost nešto manja jer je toplina već prodrla kroz foliju.
2. Premazivanje folije je jeftinija varijanta gdje se ona prska specijalnim ekološkim bojama koje se ispiru kišom ili klasičnom smjesom gašenog kreča i vode. Mana je što smanjuje propusnost svjetlosti i tijekom oblačnih dana kada je ona biljkama očajnički potrebna, a teže ga je skinuti u kasnu jesen.

Savjet plus za vrele dane

Da biste pomogli rajčici, paprici i krastavcu da prebrode toplinski stres, pored zasjenjivanja i ventilacije primijenite i druge mjere. Na primjer, zalijevajte biljke kap po kap u ranim jutarnjim satima (između 5 i 7 sati) kako bi tlo bilo hladno i vlažno prije nego što upekne sunce.

Zaštita krastavaca od pepelnice: Koje mjere daju najbolje rezultate?

Također, prskanje biljaka aminokiselinama ili ekstraktom morskih algi pomaže im da lakše podnesu temperaturni šok i brže oporave pelud.