Salata ima kratku vegetaciju pa ju je moguće sijati više puta, a dobro ju je uzgajati i kao međukulturu.
Salata (Lactuca sativa) je vrlo rasprostranjena vrsta lisnatog povrća. To je jednogodišnja biljka koja pripada porodici glavočika. Kod nas se sije na otvorenom i u zatvorenom prostoru, a postoje dva tipa salata: kristalke (imaju jače nazubljene listove) i maslenke ili puterice (nježnih listova i ravnog lisnog obruba).
Salata ima kratku vegetaciju pa ju je moguće sijati 2 do 3 puta za više berbi. Često se uzgaja i kao međukultura, a iako može podnijeti duži uzgoj na istoj površini, ipak se preporučuje barem jedna predkultura iz druge porodice.
Uz zelenu salatu se preporuča sijati krastavce, grah, grašak, kupus, poriluk, korabu, rajčicu, rotkvice i crveni luk.
Pogodno vrijeme za uzgoj na otvorenom je proljeće i jesen, kada temperature nisu visoke. Osnovni preduvjet za uzgoj salate na otvorenom je dobro i kvalitetno tlo, bogato humusom i ono koje dobro zadržava vlagu. Kvaliteta tla je kod salate iznimno važna s obzirom da salata ima plitak korijen.
Tlo treba biti obrađeno na dubini od 20 do 25 cm. Minimalne temperature za klijanje sjemena salate su od 3 do 5°C, a optimalne od 14 do 20°C pri kojima sjeme niče za 2 do 4 dana. Suho tlo i temperature iznad 20°C najčešće se negativno odražavaju na količinu i kvalitetu prinosa.
Za salatu koja će se uzgajati na stalnom mjestu na gredici potrebno je napraviti redove dubine 1 do 2 cm i posijati sjeme. Biljke se nakon nicanja prorjeđuju nekoliko puta, sve dok među njima ne bude razmak od 20 do 30 cm, a između redova 30 cm. Prorijeđene biljčice se mogu iskoristiti za sadnju na neku drugu gredicu ili se mladi listovi mogu konzumirati. Salatu je najbolje sijati u razmacima od nekoliko dana, kako ne bi sva količina prispjela u isto vrijeme. Kod uzgoja iz presadnica, biljke se brže i ravnomjernije razvijaju. Tijekom uzgoja nasad je potrebno održavati vlažnim, jer je salata iznimno osjetljiva na nedostatak vode.
Salata se lako i uspješno može uzgajati u staklenicima i plastenicima. Kao kultura s relativno kratkom vegetacijom vrlo često se uzgaja u više turnusa, što je važno za racionalizaciju prostora. U suvremenoj stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji presadnice se uzgajaju u specijalno pripremljenim prešanim tresetnim kockama veličine 3 do 4 cm ili u pliticama od PVC-a ili stiropora.
Sjetva se obavlja piliranim sjemenom pomoću stroja koji uzima jednu po jednu sjemenku i postavlja svako sjeme u konusno udubljenje kockice. Zasijane kocke treba zaliti i pokriti plastičnom folijom dok sjeme ne počne nicati. Uz optimalne uvjete presadnice su spremne za presađivanje za 20-ak dana. Bitno je održavati temperaturu do nicanja od 15 do 18°C i poslije nicanja 10 do 12°C te ralativnu vlagu zraka na 60 do 70%. Biljke se presađuju na razmake od 15 do 20 cm.
Najčešće bolesti salate su bijela trulež korijena, plamenjača, siva plijesan, a od manje značajnih prstenasta pjegavost, pepelnica, hrđa i druge. Za suzbijanje bakterijskih bolesti se koriste fungicidi pri čemu treba obratiti pozornost na karencu.
Najčešći štetnici su korijenova uš salate i salatni moljac, njih se rijetko suzbija insekticidima, a kod moljca se preporučuje primjena bioloških insekticida koji imaju spore i toksine bakterija Bacillus thuringiensis. Veliku štetu mogu stvarati i puževi.
Tagovi
Autorica