Plamenjača tikvenjača: Kako ju prepoznati, spriječiti i liječiti?

Plamenjača tikvenjača (Pseudoperonospora cubensis) je jedna od najznačajnijih bolesti krastavaca, tikvica, dinja i lubenica. Prema osjetljivosti, od navedenih kultura najveće štete nastaju na krastavcima, zatim dinjama dok su na lubenici i tikvicama štete nešto manje.

Ova se bolest javlja tijekom ljeta i to od lipnja do rujna, a biljke mogu biti zaražene u svim razvojnim stadijima, dakle, dok su još presadnice, mlade ili kada su već razvijene i mogu plodonositi.

Na plamenjaču je najviše osjetljivo mlado lišće koje nakon napada bolesti izgleda kao da ga je zahvatio plamen po čemu je bolest i dobila naziv. Upravo po tome ju je najlakše prepoznati, ali je važno pratiti simptome od početka kako ne biste zakasnili sa zaštitom.

Pratite pojavu simptoma na vrijeme

Promjene na listovima tikvenjača se u početku vide kao okruglaste, svijetlo zelene do žućkaste pjege koje su promjera oko 15mm. Kako bolest napreduje, tako se i pjege šire. Kod krastavaca postaju uglate jer im lisne žile ne dozvoljavaju drugačije pa imaju mozaičan izgled, dok su, primjerice kod dinje pjege okrugle.

Kako prepoznati i spriječiti plamenjaču paprike?

Kasnije pjege mijenjaju boju u žutosmeđu, a napadnuto lišće se na kraju suši.  Na donjoj strani listova se mogu primijetiti i bjeličaste prevlake koje sadrže spore. One lako prelaze na susjedne listove i kulture pa se tako zaraza može vrlo brzo proširiti na zdrave biljke. Lišće žuti, blijedi, klone i na kraju propada, a biljka koja ima oštećene listove nije u stanju kvalitetno plodonositi. Zaraza se širi vjetrom, vodom, putem kiše, ali i insekti mogu biti prenosioci ove bolesti tijekom vegetacije.

Širenju bolesti pogoduje vlaga

Zbog ove bolesti u povoljnim uvjetima je moguće i da propadnu cijele biljke. Plamenjača je podložna ljetnim vrućinama pogotovo kada se tijekom jutra javlja rosa ili magla. Optimalne temperature za razvoj ove bolesti su od 14°C do 16°C, a pogoduju joj i temperaturne oscilacije kada su tijekom noći temperature oko 14°C, a dnevne od 25 do 30°C, tada patogeneza traje samo 4 dana, navodi mr.sc. Milorad Šubić u Glasilu biljne zaštite (3/2019). Za razvoj bolesti potrebna je visoka vlaga, a širenju bolesti u velikoj mjeri pomažu kiša, magla, rosa ili navodnjavanje i to kišenjem.

Pazite da simptome ne zamijenite s bakterijom

Ova se bolest često može zamijeniti s bakterijskom pjegavosti (Pseudomonas syringae), a razlika je u tome što tada na pjege "ispadaju", a na lišću ostaju rupe. Također  su vidljivi i simptomi na peteljkama te vriježama u obliku pjega kao i bakterijski iscjedak svjetlo ružičaste boje na listovima, peteljkama i plodovima.

Preventiva - bolje spriječiti nego liječiti

Važno je pridržavati se plodoreda od tri do pet godina te uklanjati i uništavati zaražene biljne ostatke koji su izvor zaraze. Za uzgoj treba odabrati hibride koji su manje osjetljivi na napad ove bolesti.

Biljke treba saditi na ocjeditim terenima. Izbjegavati sadnju u dolinama i uvalama gdje dolazi do nakupljanja magle i na područjima gdje se rosa dugo zadržava, izbjegavati i uzgoj u sjeni.

Plamenjača luka: Travanj je pogodan mjesec za pojavu parazita

Nasade u zaštićenim objektima je potrebno često provjetravati ili ventilacijom smanjiti vlaženje biljaka, što se preporučuje kao preventivna zaštita od svih gljivičnih oboljenja. Kako je već rečeno, navodnjavanje kišenjem, odnosno orošavanjem pospješuje bolest stoga treba koristiti "kap po kap".

Napravite sami sredstva za zaštitu

Od prirodnih preparata poznata je zaštita od plamenjače pomoću svježeg mlijeka. Ova metoda se koristi preventivno i to u omjeru 1:10, odnosno u litru vode se stavi 1dcl mlijeka. Metoda se primjenjuje svakih sedam dana, a nikako nemojte zaboraviti poprskati i donju stranu lišća.

Kalcij iz mlijeka jača i štiti biljke - kako ga koristiti

Može se koristiti i kombinacija mlijeka, vode i sode bikarbone, a recept pronađite ovdje.

Kod primjene fungicida pazite na karencu

S obzirom na to da se bolest može javiti kada berba krene, primjena kemijske zaštite može biti ograničena zbog karence. Stoga, u početku rasta treba koristiti preparate s dužom karencom, a kako se približava berba, treba primjenjivati fungicide s kraćom karencom.Dozvoljene fungicide za zaštitu možete potražiti u FIS bazi Ministarstva poljoprivrede, a primjenjujte ih točno prema uputama proizvođača.