Pepelnica je jedna od najčešćih bolesti krastavaca, a ovisno o uzročniku javljaju se dva simptoma: pepeljasta ili baršunasto bijela prevlaka. Bolest uzrokuje sušenje lišća što se u konačnici odražava i na prinose. U nastavku saznajte kako zaštititi biljke.
Krastavac je često uzgajano povrće na našem području, bilo na otvorenom ili u zatvorenim prostorima poput plastenika i staklenika, no, ova je kultura podložna bolestima. Naime, proizvođači i vrtlari se često suočavaju s bolestima u nasadu, a jedna od čestih koja se javlja na krastavcu je pepelnica.
Plamenjača tikvenjača: Kako ju prepoznati, spriječiti i liječiti?
Ova bolest se može početi razvijati i pri vlazi zraka od 20%, a idealni uvjeti su temperature zraka od 15 do 30°C i relativna vlaga zraka od 65 do 85%. Isto tako, razvoju bolesti pogoduje intenzivan rast biljaka, prihranjivanje velikim količinama dušika, ali i slabija osvijetljenost.
Poznato je to da ovu bolest karakterizira pepeljasta prevlaka na listovima po čemu ju je najlakše i prepoznati. Međutim, postoje dva uzročnika ove bolesti, a simptomi se malo razlikuju. Naime, gljivica Sphaerotheca fuliginea na listovima razvija pepeljasto sivu, a Erysiphe cichoracearum baršunasto bijelu prevlaku. Kod oba uzročnika daljnji simptomi su isti, a ispod prevlake tkivo žuti, nekrotizira i suši se.
Kako piše Bogdan Cvjetković u Glasilu biljne zaštite 3/2019, zbog zaraze pepelnicom smanjuje se asimilacijska površina lišća, pa je urod manji, a plodovi su lošeg izgleda i kakvoće. Kod jakih zaraza, naročito u stakleniku može biti zaraženo lice i naličje plojke pa dolazi do kompletnog sušenja lišća.
Kod proizvodnje presadnica ili cijepljenih presadnica simptomi se znaju pojaviti na kotiledonima. Na njihovoj gornjoj strani pojavljuju se bjeličaste prevlake do pola centimetra u promjeru, okruglog do ovalnog oblika. Krastavac je kod uzgoja u zaštićenom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut, i to mnogo prije nego kod uzgoja na otvorenom.
Krastavcima su u zaštićenom prostoru poželjne dnevne temperature tla u vrijeme sadnje 18°C i temperature zraka 21 do 24°C, a relativna vlaga zraka oko 80 %. Ako se temperature podignu preko 27°C, valja ju sniziti. Noćnu temperaturu zraka treba održavati oko 19°C. Poželjno je da razlike između dnevne i noćne temperature budu 4 do 5°C, pišu Lešić i suradnici u knjizi Povrćarstvo.
Prilikom sadnje važno je odabrati sunčana mjesta i područje s dobrom cirkulacijom zraka. Treba se pridržavati plodoreda i redovno uklanjati korove koji su često domaćini ovoj bolesti. Nakon berbe, biljne ostatke je važno iznijeti iz nasada. Budite pažljivi i prilikom odabira sorte pa koristite one koje su tolerantne na pepelnicu.
Jedna od opcija za ekološku zaštitu je ulje neema, navodi homeguides. Prvo treba ukloniti najviše pogođene listove i odmah ih iznijeti iz nasada kako se zaraza ne bi širila. Nakon što se krastavci temeljito zaliju, treba ih prskati s ovim uljem, ali nemojte to raditi u podne kada su najveće vrućine već kada su temperature niže ili kada je oblačno.
Pripremu čaja od preslice koji spriječava pojavu pepelnice na svom portalu nodighome opisuje poznata eko vrtlatica Stephanie Hafferty. Naime, ona koristi sušenu preslicu i vodu u omjeru 1:10. Dakle, 1kg preslice se potopi u 10 litara vode i stavi kuhati na vatru da provrije, i nakon što je zavrilo kuha se još 30 minuta. Nakon toga, ostavi se ohladiti preko noći i kasnije procijedi. Prije prskanja biljaka razrijedite pripremljenu otopinu u omjeru 1:4 te ju primjenite folijarno.
Također, za zaštitu od pepelnice može poslužiti i sredstvo pripremljeno od sode bikarbone, a recept pronađite ovdje.
Prije upotrebe fungicida važno je redovito pregledavati usjeve kako biste mogli primijeniti sredstva već kod pojave prvih simptoma. Dozvoljena kemijska sredstva možete pronaći na stranicama Fitosanitarnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede.
Tagovi
Autorica