Gnojidba krumpira treba pratiti razvojne faze: Kada mu treba dušik, fosfor, a kada kalij?

Krumpir je kultura kojoj treba dovoljno biljnih hraniva kako bi osigurali dobar prinos. Osnovno pravilo je da je usjev bolje prihranjivati u nekoliko navrata nego dodati svu količinu odjednom i pretjerati. Treba paziti i na razvojnu fazu biljaka, jer se mijenja potreba za specifičnim hranivima. Prevelike i premale količine dostupnih hraniva znatno ujeiču na kvalitetu i količinu gomolja.

Ova kultura odlično uspijeva na plodnom zemljištu neutralne pH reakcije, bogatom organskim tvarima i dobrih vodno-zračnih karakteristka.

Što u početnim, što u kasnijim fazama?

U početnom razdoblju, kada biljke intenzivno rastu, neophodno je osigurati dovoljno dušika, a kasnije se prednost daje fosforu i kaliju. Forsiranje samo dušičnih gnojiva može dovesti do bujne nadzemne mase, slabi otpornost na pojavu infekcija i napad štetnika, gomolji su podložni brzom truljenju i mogu ostati sitni. Dodavanje kalija i fosfora pozitivno djeluje na otpornost prema plamenjači, gomolji su krupniji i čvršći. Na dostupnost hraniva utjecat će pH reakcija tla. 

Pojavila se pepelnica - koji su simptomi, kako je suzbiti?

Kako usjev prolazi kroz pet značajnih razvojnih faza, potrebno je pratiti njihovu dinamiku i stvarno stanje na parceli.

Prva faza je nicanje i obično se prve biljke pojavljuju iz zemlje poslije 20 do 25 dana. Troše se rezervne hranjive tvari iz gomolja kojeg smo posadili. U narednih 25 dana dolazi do intenzivnog rasta i počinje formiranje gomolja. Zatim slijedi cvjetanje koja može trajati do 28 dana. U ovom periodu pojedini gomolji su veličine kokošjeg jajeta i formira se oko 75 posto uroda. Nakon toga slijedi faza koja najduže traje i tijekom koje dolazi do njihovog povećanja i nagomilavanja rezervnih tvari. Sa sušenjem vršnih dijelova zelene mase počinje posljednja faza zrenja. Kožica postaje jača što omogućava dugotrajno čuvanje.

Što koristiti kao prihranu?

Više dušika je potrebno kada biljke intenzivno rastu i izgrađuju zelenu lisnu masu koja će hraniti gomolje. Pored mineralnih možemo dodavati otopine kokošjeg gnojiva ili od druge peradi, gnojivo od divizme, korovskih biljka koje su fermentirale potopljene u vodu. Sa završetkom ove faze dodaje se ono koje je bogato fosforom za razvoj korijena. To su fosfatna gnojiva, kameno brašno. U fazi povećanja gomolja i nagomilavanja rezervnih tvari povećavaju se zahtjevi za biljnim hranivima. Sada se dodaju gnojiva bogata kalijem, kao što su kalijev sulfat, razni rastvori s pepelom od drveta, jer je bogat ovim mineralom.

Koje mjere i sredstva koristiti protiv krumpirove zlatice?

U slučaju da zakasnimo, obavlja se folijarna prihrana zajedno s tretmanom zaštite od plamenjače. U ovoj godini preporučljivo je dodati i aminokiseline kako bi usjev bio što otporniji na plamenjaču kojoj pogoduju ovakvi vremenski uvjeti.