Završio je 4. stručni seminar "Hrvatsko povrće", a razloga za zadovoljstvo, u ime organizatora, ima i Goran Beinrauch, glavni urednik "Gospodarskog lista".
Iza nas je 4. stručni seminar "Hrvatsko povrće" koji se tijekom tri dana održavao u Svetom Martinu na Muri. Razloga za zadovoljstvo, uz brojne predavače i goste, imaju i organizatori iz Gospodarskog lista i Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH).
"Razvoj i napredak je moguć jedino ako se uloži velik trud, ako nastojimo unaprijediti dostignuća, raditi da sve što je dobro, postane još bolje i težiti izvrsnosti. Cilj organizatora je da iz godine u godinu seminar "Hrvatsko povrće“ postane sve bolji i da sudionici budu zadovoljni programom i informacijama koje mogu čuti u stručnim izlaganjima i dinamičnim okruglim stolovima", rekao je po završetku skupa glavni urednik "Gospodarskog lista" i tajnik DANH-a Goran Beinrauch koji je dao i veliki doprinos u vođenju programa.
Valja pohvaliti inicijativu, jer nije lako okupiti 250 sudionika, većinom proizvođača, sve najrelevantnije institucije u sektoru povrćarstva, brojne sponzore i generalnog sponzora Podravku na jednom mjestu. Svi koji su nazočili seminaru na svoj način pridonose razvoju hrvatskog povrćarstva, a ove godine skup je dobio dodatnu notu internacionalne razmjene iskustva.
"Održana su brojna stručna predavanja, u 5 sekcija: Zakonodavne aktualnosti, Zaštita povrća, Novi proizvodi i nove tehnologije, Hrvatsko povrće – od sjemena do stola, Potencijal proizvodnje korjenastog povrća u RH. Također smo održali Financijsku radionicu, na kojoj su predstavljeni financijski instrumenti i mogućnosti financiranja investicija u sektoru povrćarstva, a novost je bio i 1. Regionalni susret proizvođača povrća, na kojem su iskustva razmijenili gosti predavači iz Slovačke, Mađarske, Slovenije, Srbije i BiH.
Proizvođači su se složili da imaju svi slične probleme, poglavito s uvozom i dampinškim cijenama u vrijeme berbe povrća i potrebe za jačim udruživanjem dok se u sekcijama o zaštiti povrća i proizvodnji korjenastog povrća pokazalo da se povrćari (a i drugi proizvođači) susreću sve više s problemom zaštite, klimatskim promjenama i sve većim zahtjevima za sigurnost hrane i očuvanje okoliša. Jedan od zaključaka je da treba revitalizirati proizvodnju domaćeg sjemena povrća, osobito čuvanih sorti, kojih je oko 30 na sortnoj listi." dodaje Beinrauch najvažnije misli skupa.
Puno je bilo govornika, zaključci su brojni, a posebno je istaknuta važnost da povrće dobije dodanu vrijednost kroz preradu, da se omogući bolja infrastruktura kroz izgradnju hladnjača, sušara i drugih potrebnih resursa.
Puno je i prostora za napredak u sektoru povrća, a u to čvrsto vjeruju i organizatori koji poručuju: "Mogućnost razvoja hrvatskog povrćarstva postoji. Sami moramo napraviti daljnji korak!"
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Prinose u izazovnoj vrtlarskoj sezoni ubuduće će imati samo prilagodljivi
Sestre iz Splita, napravile ozbiljnu poljoprivrednu priču u Lici
Zelena stjenica sve veća prijetnja rajčici, ove godine štete posebno velike
Duljina dana ključna je za formiranje glavice luka
