Beinrauch: Mogućnost razvoja našeg povrćarstva postoji, moramo napraviti daljnji korak

Iza nas je 4. stručni seminar "Hrvatsko povrće" koji se tijekom tri dana održavao u Svetom Martinu na Muri. Razloga za zadovoljstvo, uz brojne predavače i goste, imaju i organizatori iz Gospodarskog lista i Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH).

"Razvoj i napredak je moguć jedino ako se uloži velik trud, ako nastojimo unaprijediti dostignuća, raditi da sve što je dobro, postane još bolje i težiti izvrsnosti. Cilj organizatora je da iz godine u godinu seminar "Hrvatsko povrće“ postane sve bolji i da sudionici budu zadovoljni programom i informacijama koje mogu čuti u stručnim izlaganjima i dinamičnim okruglim stolovima", rekao je po završetku skupa glavni urednik "Gospodarskog lista" i tajnik DANH-a Goran Beinrauch koji je dao i veliki doprinos u vođenju programa. 

250 sudionika o povrću

Valja pohvaliti inicijativu, jer nije lako okupiti 250 sudionika, većinom proizvođača, sve najrelevantnije institucije u sektoru povrćarstva, brojne sponzore i generalnog sponzora Podravku na jednom mjestu. Svi koji su nazočili seminaru na svoj način pridonose razvoju hrvatskog povrćarstva, a ove godine skup je dobio dodatnu notu internacionalne razmjene iskustva.

Podravka želi cijelu sirovinsku osnovu proizvesti u Hrvatskoj, potpisat će tisuće ugovora s domaćim proizvođačima

"Održana su brojna stručna predavanja, u 5 sekcija: Zakonodavne aktualnosti, Zaštita povrća, Novi proizvodi i nove tehnologije, Hrvatsko povrće – od sjemena do stola, Potencijal proizvodnje korjenastog povrća u RH. Također smo održali Financijsku radionicu, na kojoj su predstavljeni financijski instrumenti i mogućnosti financiranja investicija u sektoru povrćarstva, a novost je bio i 1. Regionalni susret proizvođača povrća, na kojem su iskustva razmijenili gosti predavači iz Slovačke, Mađarske, Slovenije, Srbije i BiH.

1. Regionalni susret proizvođača povrća

Proizvođači su se složili da imaju svi slične probleme, poglavito s uvozom i dampinškim cijenama u vrijeme berbe povrća i potrebe za jačim udruživanjem dok se u sekcijama o zaštiti povrća i proizvodnji korjenastog povrća pokazalo da se povrćari (a i drugi proizvođači) susreću sve više s problemom  zaštite, klimatskim promjenama i sve većim zahtjevima za sigurnost hrane i očuvanje okoliša. Jedan od zaključaka je da treba revitalizirati proizvodnju domaćeg sjemena povrća, osobito čuvanih sorti, kojih je oko 30 na sortnoj listi." dodaje Beinrauch najvažnije misli skupa.

Uz blagi i ljuti, stiže i "pitomi" ajvar?

Puno je bilo govornika, zaključci su brojni, a posebno je istaknuta važnost da povrće dobije dodanu vrijednost kroz preradu, da se omogući bolja infrastruktura kroz izgradnju hladnjača, sušara i drugih potrebnih resursa.

Puno je i prostora za napredak u sektoru povrća, a u to čvrsto vjeruju i organizatori koji poručuju: "Mogućnost razvoja hrvatskog povrćarstva postoji. Sami moramo napraviti daljnji korak!"