Pretraga tekstova
Male farme su nestale, a na njihovo mjesto došle su ogromne industrijske tvornice koje dobivaju europski novac, izjavio je povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj, Janusz Wojciechowski.
Studija Europske komisije prošle je godine pokazala da mala poljoprivredna gospodarstva u Europskoj uniji nisu u dobroj ekonomskoj situaciji jer su pod sve većim pritiskom velikih tvrtki. Na ovaj problem ponovo je upozorio povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj, Janusz Wojciechowski koji smatra da je ovaj brzi gubitak obiteljskih i malih poljoprivrednih gospodarstava diljem EU dijelom posljedica Zajedničke poljoprivredne politike, navodi euractiv.
Govoreći tijekom nedavnog sastanka zajedničkog odbora AGRI-PETI u Europskom parlamentu, istaknuo je da je između 2005. i 2014. u EU nestalo čak 4 milijuna farmi, od kojih su mnoge mala gospodarstva.
"Nestajali su na tisuću dnevno", rekao je navodeći primjer svoje rodne Poljske, koja je prema najnovijem popisu objavljenom ovog mjeseca izgubila 190.000 farmi, odnosno 13 posto u proteklih 10 godina.
Za taj gubitak djelomično krivi "određene pogreške i propuste" u ZPP-u. "S jedne su strane nestale male farme, a s druge, na njihovo mjesto došle ogromne industrijske tvornice koje dobivaju europski novac", izjavio je. Kaže kako su procesom industrijalizacije farmeri "stavljeni pred zid" što je dovelo do toga da su neki odustali od svojih gospodarstava. Naravno, smatra, kako bi taj negativan trend trebalo prekinuti, a proces preokrenuti u korist malih.
I irski europarlamentarac Chirs Macmanus je kritizirao ZPP i njegovu ulogu u pružanju potpore malima. "Jako sam zabrinut da će ovo biti posljednja generacija obiteljskih poljoprivrednika u EU", izjavio je dodajući kako smatra da EU ide u potpuno suprotnom smjeru od mjera za spašavanje modela OPG-a.
A to najbolje pokazuju posljednji podaci Eurostata prema kojima agrarni sektor EU i dalje karakterizira velik boroj malih, no ipak postoji tendencija prema konsolidaciji s velikim farmama koje zauzimaju sve veći udio zemljišta koja se obrađuju u EU.
Povodom Međunarodnog dana borbe za prava seljaka koji je obilježen 17. travnja, više od 60 udruga poljoprivrednika, akademika i nevladinih organizacija uputilo je pismo povjereniku Wojciechowskom te Stelli Kyriakides, kao i izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu. U njemu ističu kako su upravo mala poljoprivredna gospodarstva i ljudi koji na njima rade "ključni za same temelje čitavog agrara".
"EU mora prestati favorizirati model velike industrijske poljoprivredne proizvodnje koji dovodi u pitanje male i srednje poljoprivrednike i ostavlja ruralna područja pustima", navodi se u pismu.
Ova je tema na dnevnom redu reforme ZPP-a. Naime, pravednija raspodjela potpora, konkretno izravnih plaćanja, pri čemu više treba ići malim i srednjim gospodarstvima, a manje velikim - smjernice su Europske komisije.
Od značajnijih promjena nalaže smanjenje primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura i ograničenje plaćanja na maksimalnih 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu.
Pravednija dodjela potpora: izravna plaćanja ograničavaju se na 100.000 eura po subjektu?
Komisija je također predložila minimalno dva posto izravnih plaćanja potpora dodijeljenih svakoj zemlji EU-a namijenjenih mladim poljoprivrednicima. Parlament želi povećati taj minimum na četiri posto, dok je Vijeće u svom pregovaračkom mandatu ukinulo svaku referencu na određeni postotak potpore mladim poljoprivrednicima.
Tagovi
Mala poljoprivredna gospodarstva Propadanje Gašenje ZPP Politika Ruralna područja
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Marta Radić
prije 4 godine
Sve jasno , na takav način štite se veliki , jer kad bi svi ispod 1 he imaki benefite , nebi se djelile izdašni novci iz vinske omotnice. Pa vidite tko dobiva novac!
marina delimar
prije 4 godine
Da, bilo je najavljeno poticanje malih poljoprivrednih gospodarstava ali od toga nema niš. Donesli su pravilnik o financijskoj veličini OPG-a i vele da je to Eurpska direktiva te da je hektar vinograd reda veličine 3 i nekaj hiljedarke € i onda moreš biti proizvođač grožđa i vina. Pa ak mi oni pronajdu hektar vinograda za tu lovu odma kupujem, pa samo lozni cjepovi koštaju duplo više. A u toj EU 1ha gorici vredi bar 100+hiljedarki €. I kaj je najgorše ak imaš recimo 08ha od svojeg grožđa nesmeš napraviti vino jer nisi dovoljno velik za takav pothvat i ujedno si u sivoj zoni odnosno u prekršaju. TOLKO O POTICANJU NAS MALIH.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Nema malih , srednjih gospodarstava , govorimo o očekivanom bruto proizvodu gospodarstva i mogućem neto prihodu ! Mali je OPG sa 3 ha žita , kukruza , zobi , veliki je sa 3 ha povrtlarske prizvodnje ! Mali sa 3 do 10 tisuća eur bruto proizvodnje NE MOGU imati neto prihod za život ! A , Hrvatska sa preko 100 tisuća OPG u sustavu poticaja NEMA budućnost !
Marta Radić
prije 4 godine
Ograničiti potpore do max 100 tis.eura po subjektu....tada ima više novca za manja i srednja gospodarstva , koja su srž ruralnih krajeva.