• Novi ZPP
  • 03.11.2020. 16:00

Pravednija dodjela potpora: izravna plaćanja ograničavaju se na 100.000 eura po subjektu?

Više potpora malim i srednjim, a manje velikim, smjernice su Europske komisije prema kojima bi se izravna plaćanja po gospodarstvu morala smanjivati za iznose iznad 60.000, a ukupan iznos ograničio na 100 tisuća eura

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 4.435
  • 642
  • 1

Pravednija raspodjela potpora, konkretno izravnih plaćanja, pri čemu više treba ići malim i srednjim gospodarstvima, a manje velikim - smjernice su Europske komisije koje bi trebale zaživjeti u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. 

Od značajnijih promjena nalaže smanjenje primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura i ograničenje plaćanja na maksimalnih 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu. Potvrđuju nam to i u Ministarstvu poljoprivrede.

"Prijedlog Europske komisije govori o tome da se izravna plaćanja po gospodarstvu moraju smanjivati za iznose iznad 60.000, pri čemu bi se ukupan iznos ograničio na 100 tisuća eura", navode u odgovoru na naš upit kada se očekuje primjena istog u praksi te hoće li se odnositi na ukupan iznos potpora na razini godine ili isključivo za izravna plaćanja. 

Pravila se još dogovaraju  

Prije dva tjedna ministri poljoprivrede su na sastanku AGRIFISH Vijeća EU u Bruxellesu postigli dogovor prema kojemu bi smanjenje i ograničenje izravnih plaćanja bilo dobrovoljno za države članice, tj. one ne bi imale obavezu primjenjivati striktno ovu odredbu. Predstavnici našeg ministarstva, zastupljeni u Vijeću EU-a, podržali su takav pristup.

Važno je razlučiti da se ova ograničenja planiraju primijeniti na osnovnu potporu dohotku, a ne na sve oblike izravnih plaćanja.

Istovremeno, Europski parlament je o prijedlogu Komisije izglasao svoje prijedloge amandmana, a o konkretnoj odredbi se zalaže za obvezno ograničenje izravnih plaćanja po gospodarstvu na 100 tisuća eura.

"U ovom trenutku dakle imamo dva različita teksta – onaj Vijeća EU-a i Europskog parlamenta, te će ove dvije institucije u narednim mjesecima pregovarati kako bi uskladile stavove po ovom pitanju, ali i za druge odredbe. Za sada nije moguće predvidjeti kakav će biti ishod tih pregovora", stoji u odgovoru Ministarstva. 

Stiže predujam: Isplata 1,5 milijarde kuna u studenom

Neovisno o tome, nova pravila ZPP-a trebala bi se početi primjenjivati u državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023.

Model ograničenja ipak nije novost u praksi članica. Primjerice takve je regulativa na snazi u belgijskoj Flandriji od 2015. godine, s tim da je kod njih iznos izravnih plaćanja limitiran na 150.000 eura. 

Ostaju li veliki bez milijuna?

Postavlja se pitanje, ostaju li veliki sustavi bez milijuna? Hoće li manji dobiti više i koliko?

Samo iz omotnice programa osnovnih plaćanja prošle godine više od milijardu kuna je doznačeno na račune 78.438 poljoprivrednih gospodarstava. Njih 51 dobili su više od 750.000 kuna, ukupno nešto više od 140 milijuna. Primjenom gornjeg pravila dobili bi ukupno tek nešto više od 38 milijuna iz ovog programa. 

Pretraga isplaćenih potpora

Već i ovaj brzi račun govori o razlici većoj od 100 milijuna kuna, koji bi se mogao raspodijeliti malim i srednjim poljoprivrednicima.

TOP 5 dobitnika potpora - program osnovnih plaćanja EAGF (2019): 

No Naziv subjekta Iznos potpore
1 Belje Plus d.o.o. 27.878.254,61 kn
2 Novi Agrar d.o.o. 12.336.341,44 kn
3 Vupik Plus d.o.o. 9.106.263,04 kn
4 PP Orahovica d.o.o. 7.368.159,88 kn
5 Kutjevo d.d. 6.739.511,47 kn

Ostaje danas nejasno bi li se limit primjenjivao samo na program osnovnih plaćanja ili na sva izravna plaćanja (EAGF). U drugom slučaju je riječ o daleko većim iznosima od navedenih 100 milijuna kuna.

Naime, samo je Belje Plus prošle godine dobilo 71 milijuna kuna potpora iz EAGF omotnice.

Da je prijedlog EK dobar i da bi izravna plaćanja trebalo ograničiti, smatra dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić

"Kao voćarska udruga smo i upozoravali na neravnomjerne podjele gdje je na 10-15% subjekata odlazilo 90% potpora. Ako je cilj razvijati mala i srednja gospodarstva, ne umanjujući vrijednost velikih gospodarskih subjekata, priča se ne može svesti na to da njima ide najviše poticaja i da su profitabilni samo zato što imaju najviše potpora", kaže nam i dodaje da je takav nesrazmjer najbolje vidljiv u bivšim socijalističkim republikama Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj pa i kod nas jer su ostaci velikih kombinata, danas privatizirani, mogli lakše pristupiti natječajima i ostvariti znatne novčane dobitke. 

Milijarde uložene, a proizvodnja pada? Jel to dobar smjer?

"Ako su ulaganja velika, a mi, kako znamo, imamo pad proizvodnje, očito je da priča ne ide u dobrom smjeru", naglašava. 

"Dakle, ako nam je cilj poticati razvoj malih i srednjih OPG-ova, a 90% sredstava ode u ruke 10% subjekata, onda smo u koliziji", zaključuje Zorić. 

Istoga je mišljenja i Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. "U zadnjih pet godina mi imamo pad proizvodnje od 26%, a tolike su milijarde uložene. Očito je da nešto nije dobro u ovom modelu", napominje dodajući da se definitivno slaže da bi iznose trebalo ograničiti, no boji se da takva praksa kod nas neće biti podržana. 

Nova pravila ZPP-a trebala bi se početi primjenjivati u državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023.

"Stalno se govori to veliki/mali. Meni su i mali veliki, ako proizvode i ako su profitabilni. Pa i ako netko ima 20 krava. Jer, ako imate 10 takvih 'malih', to je već 200 krava i to je ono što treba podržati.", naglašava dodajući da je u Hrvatskoj otvoren čitav niz pitanja koje treba riješiti: od dodjele poljoprivrednog zemljišta, preko stimuliranja domaće proizvodnje i ograničenja uvoznog lobija, do demografske obnove. 

"Samo u mom selu imate 15 kuća u nizu u kojima nitko ne živi", zaključuje. 

Milijarde uložene, proizvodnja pada. Oporba jednoglasna - sustav potpora treba mijenjati

Inače, trenutna pravila poljoprivredne politike EU, uspostavljene davne 1962. godine, istječu 31. prosinca 2020. Podsjećamo, uz ograničenja godišnjih izravnih plaćanja na 100.000 eura po subjektu, plan je nove politike poticati ekološku proizvodnju i očuvanje okoliša. Pandemija Covid-19 nagnala je Parlament da donese mjere koje će poljoprivrednicima pomoći u suočavanju s rizicima i budućim kriznim situacijama.

Krizna pričuva će postati trajni instrument? 

Intencija je da tržište bude transparentnije, a interventna strategija za sve proizvode i prakse čiji je cilj viši standardi zaštite okoliša, zdravlja životinja ili dobrobiti životinja bude izuzeta od pravila tržišnog natjecanja. Također žele kriznu pričuvu, pomažući poljoprivrednicima u nestabilnosti cijena ili tržišta, pretvoriti iz ad-hoc instrumenta u trajni, s odgovarajućim proračunom. Ujedno, plan je pooštriti kazne onima koji se opetovano ne pridržavaju zahtjeva EU, primjerice o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja. Umjesto dosadašnjih 5%, uskratilo bi im se 10% potpora od iznosa na koji polažu pravo.

Inače, ZPP čini 34,5% proračuna EU-a za 2020. godinu (58,12 milijardi EUR). Otprilike 70% proračuna podržava prihode šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU.

A što vi mislite? Treba li ograničiti ukupan iznos izravnih plaćanja na 100 tisuća eura po subjektu? Sudjelujte u anketi ispod.


Tagovi

ZPP Izravna plaćanja Ograničenje iznosa Europska komisija Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Treba li ograničiti ukupan iznos izravnih plaćanja na 100 tisuća eura po subjektu?

715


Glasova: 592

Da, potrebno je ograničiti kako bi više sredstava dobila mala i srednja gospodarstva 82,8%

Glasova: 69

Da, ali postupno kako ne bismo ugrozili opstanak velikih sustava 9,7%

Glasova: 40

Ne, nije potrebno ograničavati iznose izravnih plaćanja, sustav je dobar 5,6%

Glasova: 14

Kakva ograničenja? Ne zanima me. 2,0%

Pregled ankete