• Izravna plaćanja
  • 10.11.2020. 14:30

Milijarde uložene, proizvodnja pada. Oporba jednoglasna - sustav potpora treba mijenjati

Na pitanje treba li ograničiti ukupan iznos izravnih plaćanja na 100 tisuća eura po subjektu, oporba je složna. Sustav u kojemu 10% korisnika dobiva 90% potpora, nije održiv. Kakvo je mišljenje resornog ministarstva, (euro)zastupnika, komora?

Foto: Depositphotos/zmachacek
  • 4.107
  • 763
  • 0

Ako su uložene milijarde, a u zadnjih pet godina imamo pad poljoprivredne proizvodnje od visokih 26%, očito je da priča ne ide u dobrom smjeru, jasan je stav dopredsjednika Hrvatske voćarske zajednice Stjepana Zorića i predsjednika Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Antuna Vrakića na naš nedavni upit slažu li se prijedlogom Europske komisije o ograničenju iznosa izravnih plaćanja po subjektu. 

Pravednija raspodjela potpora, pri čemu više treba ići malim i srednjim gospodarstvima, a manje velikim - smjernice su, naime, EK koje bi trebale zaživjeti u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Točnije, smanjenje primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura i ograničenje plaćanja na maksimalnih 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu.

Pravednija dodjela potpora: izravna plaćanja ograničavaju se na 100.000 eura po subjektu?

I dok resorno ministarstvo ponavlja da podržava stajalište ministara poljoprivrede EU da o provedbi ograničenja države samostalno odlučuju, odnosno da ih nemaju obvezu primijeniti, a HPK drži da bi trebalo provesti javnu raspravu, stav oporbenih stranaka je jednoglasan. Ograničenja su potrebna.

"Prema važećem sustavu oko 10% korisnika dobiva 90% potpora. Smatramo da bi novi način raspodjele sredstava bio pravedniji jer bi više dobili mali i srednji OPG-ovi kao i ekološka proizvodnja", odgovaraju iz SDP-a te dodaju da i pandemija naglašava njihovu važnost u proizvodnji svježe i zdravstveno ispravne hrane. Limitiranje sredstava po gospodarstvu ujedno je bila i jedna od mjera njihovog programa za poljoprivredu za parlamentarne izbore.

SDP: Bude li ovisilo o odluci države, bojimo se da u RH neće zaživjeti 

Prema njima, malim i srednjim treba pomoći kako bi bili otporniji i prilagodljiviji u kriznim situacijama, a jačajući ekološku proizvodnju bili dohodovniji i konkurentniji.

"Nažalost, ako bi smanjenje bilo dobrovoljno i ovisilo o odluci države članice, bojimo se da u Hrvatskoj neće saživjeti!", zaključuju socijaldemokrati. 

Smanjenje isplate velikim gospodarstvima te preusmjeravanje sredstava malim i srednjim, kao i mladim poljoprivrednicima je i dio HSS-ova programa. 

"Osim toga, ključno je organizirati plasman proizvoda i dugoročno garantirati dohodak OPG-ovima", navode iz Hrvatske seljačke stranke dodajući da RH mora iz nacionalnih izvora u skladu sa strategijom i akcijskim planom osigurati dodatna sredstva, ako nam je cilj samodostatnost u proizvodnji hrane. Jednako tako, osigurati dodatne mjere za pomoć poljoprivrednicima kako bi se suočili s rizicima i mogućim novim krizama u budućnosti.

Za male i srednje poljoprivrednike treba predvidjeti posebne uvjete kako bi podnijeli nove terete i kako bi se spriječilo njihovo daljnje propadanje, smatra Ruža Tomašić. 

"Stoga od nacionalnih tijela zaduženih za agrarne politike očekujemo brzo predlaganje zakonodavnog okvira koji će malim i srednjim, koji čine temelj nacionalne poljoprivredne proizvodnje, osigurati mogućnost prilagodbe novom financijskom okviru, a građanima osigurati zdraviji okoliš i ekološki prihvatljivu hranu", zaključuju. 

Vukovac: Kada već domaći nemaju hrabrosti, dobro je da nas Europa vrati na tračnice 

Smjernice Europske komisije u potpunosti podržava i Domovinski pokret Miroslava Škore. Kako napominje saborska zastupnica Ružica Vukovac, Hrvatska do sada nije imala sluha prema malim gospodarstvima, iako su se vladajući godinama zaklinjali kako su im upravo OPG-ovi prioritet.

"Stoga je upitno kako to da su najčešća kategorija onih koji iseljavaju iz Hrvatske, upravo ljudi iz ruralnih krajeva", pita i dodaje da smo, gledajući statističke pokazatelje, na vrhu ljestvice zemalja članica EU koje imaju najveći broj onih koji primaju višemilijunske iznose poticaja u poljoprivredi. Takva pojava nije zabilježena npr. u Austriji ili Italiji. Drugim riječima, unutar Europske unije nije uobičajena praksa kojom se koncentrira veće iznose novca prema jednom ili više velikih subjekata.

"Kada domaći vladajući nemaju hrabrosti donijeti takve odluke, dobro je da nas Europa vrati na tračnice", upozorava.

Hrvatska je, dodaje, 'beskrupuloznim pogodovanjima velikim sustavima kod dodjele zemljišta kroz koncesije upravo stvarala megalomanske sustave koji su kasnije iscrpljivali proračun svojm milijunskim zahtjevima za potpore.' Koncesije su bile predviđene za velike poslovne subjekte, a zakup za mala i srednja obiteljska gospodarstva.

Imajući u vidu da u Hrvatskoj ima 20 poljoprivrednih gospodarstava koja primaju u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog OPG-a, a da ih gotovo 70.000 uopće ne prima premda su upisani u upisnik, zalažem se za uravnoteženu i pravednu raspodjelu, kaže Marijana Petir.

"Danas resorno ministarstvo priprema donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim otvara mogućnost prijave velikih poslovnih subjekata na natječaje i tako im dopušta ulazak u dio kolača koji je predviđen za OPG-ove", upozorava i zaključuje da bi uvođenje odredbi o ograničavanju iznosa potpora po pojedinom poslovnom subjektu, možda uredilo odnose i unutar naše zemlje.

"Možda zaustavi "grabež" poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kojega smo svjedoci", zaključuje zastupnica. 

Tomašić: Osigurati posebne uvjete za male, srednje i mlade poljoprivrednike 

Za prijedlog je i hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić, ispred kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista izabrana za zamjenicu koordinatora Odbora za poljoprivredu (AGRI). Podržala je stajalište Parlamenta o reformi poljoprivredne politike nakon 2022., koje je usvojeno 23. listopada, iako navedeni tekst treba doraditi u pregovorima s Vijećem.

Kada domaći vladajući nemaju hrabrosti donijeti takve odluke, dobro je da nas Europa vrati na tračnice, naglašava Ružica Vukovac. 

"Buduća poljoprivredna politika trebala bi biti fleksibilnija, pojednostavljena i bolje prilagođena potrebama pojedinih država članica, što sam oduvijek zagovarala", kaže i pojašnjava da bi prema tome najmanje 6% nacionalnih izravnih plaćanja trebalo biti namijenjeno malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Države članice mogle bi upotrijebiti najmanje 4% svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima.

"Za male i srednje treba predvidjeti posebne uvjete kako bi podnijeli nove terete i kako bi se spriječilo njihovo daljnje propadanje", smatra i ujedno dodaje da se ne može složiti s prilično nerealnim okolišnim i klimatskim ciljevima koji predstavljaju ogroman financijski i administrativan teret poljoprivrednicima.

Petir: 20 gospodarstava primaju 546 puta veće potpore od prosječnog OPG-a

Bivša europarlamentarka, danas predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, drži da bi se limit trebao postaviti, ali da njegovo utvrđivanje treba biti u nadležnosti države uvažavajući specifičnost i različitost strukture poljoprivrednih gospodarstava u svakoj od njih.

"Imajući u vidu činjenicu da u Hrvatskoj ima 20 poljoprivrednih gospodarstava koja primaju u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog OPG-a, a da ih gotovo 70.000 uopće ne prima premda su upisani u upisnik, zalažem se za uravnoteženu i pravednu raspodjelu", jasna je Petir dodajući da u je u tom smislu potrebno utvrditi i gornji limit iznad kojeg iznos potpora ne bi smio ići. 

Ceh poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva Hrvatske obrtničke komore, pak, djelomično se slaže s prijedlogom Komisije jer bi time došlo do preraspodjele značajnih financijskih iznosa za manja poljoprivredna gospodarstva i omogućila im se financijska stabilnost i izvjesniji opstanak. No, prijedlog bi bio još bolji kada bi se pri isplati potpore određenom gospodarskom subjektu uzimao u obzir broj zaposlenih te eventualno na ograničenje od 100.000 eura pridodala odgovarajuća potpora po zaposleniku.

"Stajališta smo da nije ista situacija kada OPG s jednim zaposlenim dobije 100.000 eura u odnosu na to kada obrt ili j.d.o.o. s 20 ili 30 zaposlenih dobije istu vrijednost potpore", napominju iz HOK-a. 

Pred nama su dvije godine prijelaznog razdoblja 

Odgovore odnosno stav o prijedlogu Europske komisije zatražili smo i od Hrvatske gospodarske komore te HDZ-a i stranke Možemo, no nismo ih dobili. Pisani odgovor nam je obećao poslati europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić, ali do zaključenja teksta ga nismo zaprimili. 

Podsjećamo, nova pravila ZPP-a trebala bi se početi primjenjivati u državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023.

Model ograničenja nije novost u praksi članica. Primjerice, takve je regulativa na snazi u belgijskoj Flandriji od 2015. godine, s tim da je kod njih iznos izravnih plaćanja limitiran na 150.000 eura. 

Nedvojbeno je da ste i vi, naši čitatelji jasno dali do znanja da ste za uvođenje ograničenja ukupnog iznosa izravnih plaćanja na 100 tisuća eura po subjektu. Od (trenutno) 701 glasa u našoj anketi, 580 je "da, treba ih ograničiti". 

P.S. Naknadno nam je stigao odgovor Vilima Matule iz političke platforme Možemo. Promjenu koja vodi većoj potpori malim i srednje velikim proizvođačima podržavaju, a ona je, kaže, i dio njihova izbornog programa kao i naglasak na agroekološke mjere i organsku proizvodnju.

"Posebno s obzirom da je dosadašnja praksa bila većinu potpora dodjeljivati velikim kombinatima i proizvođačima", navodi Matula. 

Pisanim, kasnijim odgovorom, javio nam se i zastupnik EU parlamenta Ivan Vilibor Sinčić, pojašnjavajući da su pregovaranja i lobiranja u tijeku te je teško reći što će na kraju biti zaključeno, a i kakav će tekst dobiti na glasovanje. No, navedena odredba EK zvuči obećavajuće, iako će se, smatra, tek kada se pravila primjene u praksi, uz protek određenog vremenskog perioda, moći ustanoviti (ne)uspješnost ove mjere.

"Mali poljoprivrednici identitet su poljoprivredne slike svake države te podržavam svaku mjeru koja može pomoći istima, Ravnomjernijom raspodjelom imali bi sigurno veću šansu za prosperitet i tržišno natjecanje", navodi. 

Postojeći sustav podjele potpora u kojem veći dio kolača dobiju veliki poljoprivrednici nije funkcionalan, a dokaz tome je, kaže, propadanje proizvodnje unatoč velikim ulaganjima. "Ukoliko prijedlog bude išao u smjeru ograničavanja visine poticaja, gdje bi se sredstava uložila u razvoj ukupnog poljoprivrednog sektora, a ne samo jednog njenog dijela, podržat ću ga", zaključuje Sinčić. 


Tagovi

Izravna plaćanja ZPP Ograničenje iznosa Potpore Ministarstvo poljoprivrede HPK HOK Ruža Tomašić Marijana Petir Ružica Vukovac SDP HSS Domovinski pokret


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Majica pod bor stigla, hvala Agroklub ❤️❤️