Zaštita biljaka od mraza: Malčiranje, prekrivanje, unošenje unutra

Dio je godine kada očekujemo pojavu mraza, a to predstavlja opasnost po mnoge biljke, posebno ako se radi o onim nježnim i mladim. Kako ćemo ih zaštititi od djelovanja niskih temperatura ovisi od biljne vrste, njene starosti, prilagođenosti na hladnoću, dužine trajanja mraza i od vrijednosti temperature koja će ga izazvati. Treba imati na umu da većina metoda za zaštitu mogu biti efikasne kada se radi o kratkotrajnoj pojavi i kada temperature nisu ekstremno niske.

Kada su one ispod 0°C, na površini biljnih dijelova dolazi do pojave tankog sloja leda  koji se formira kada se voda u vidu vodene pare zaledi. Kratkotrajne negativne temperature najčešće neće izazvati nikakva oštećenja na usjevima, osim u slučaju ako se radi o tropskim vrstama. Ako su one dugotrajne, mogu ih oštetiti i dovesti do propadanja čak i kada su otporne na hladnoću.

Oblaci kao izolator

U zaštiti od mraza važnu ulogu igra praćenje vremenske prognoze, ali i stanje na terenu. Kada su noći vedre lakše dolazi do njegovog javljanja dok oblačne imaju tu prednost što oblaci djeluju kao izolator i sprječavaju naglu izmjenu temperature. Ukoliko je noć vedra mrazu može pogodovati hladan vjetar koji će dodatno sniziti temperaturu.

Kako zaštititi biljke od ranih mrazeva?

Postoje različiti načini zaštite biljaka: pravilan odabir vrste, izbor mjesta sadnje, prekrivanje biljaka agrotekstilom, umotavanje, unošenje posuda unutra i brojne druge.

Prilikom sadnje potrebno je izabrati  vrste i sorte koje su otpornije na niske temperature. Za lokaciju odabrati povišene terene. U dolinama dolazi do nagomilavanja hladnog zraka koji izaziva izmrzavanje biljaka.

Treba najmanje 6 sati osvjetljenja

Najjednostavniji način je unošenje posuda u prostor gdje će biljke biti zaštićene od niskih temperatura. Ljubitelji cvijeća najčešće koriste ovu tehniku jer se radi o toploljubivim vrstama koje ne bi preživjele mraz i zimu.

Osim toga, korijen u lončanicama je više izložen djelovanju negativnih temperatura i podložniji izmrzavanju.

Zaštita voćaka od kasnih proljetnih mrazeva

Najbolje ih je postepeno privikavati na uvjete sredine gdje će se čuvati. Zbog naglog unošenja u zagrijane prostore većina biljaka počne odbaivati listove. Također, potrebno je obratiti pažnju na osvjetljenje jer je neophodno najmanje šest sati stalnog kako bi bez problema prezimjele.

Isto tako, one koje unosimo trebaju biti zdrave. Ako imaju simptome oboljenja ili oštećenja od insekata, potrebno ih je tretirati i izliječiti. Nikada na istom mjestu ne treba držati sobne biljke i one koje smo unijeli jer na taj način možemo donijeti uzročnike bolesti i biljne štetnike.

Za one koje ostaju vani, polako ih treba pripremiti za nadolazeći hladni val i pojavu mraza. Tlo ne treba biti premokro, ali treba biti vlažno. Suho zemljište se brže hladi dok vlažno ima osobinu oslobađanja topline u visinu i štiti niže biljke i korijen u zemlji. Kod zalijevanja ne treba pretjerivati, a voda ne smije biti hladna kako ne bi dodatno rashladila zemlju i korijen.

Obavezno malčiranje zemljišta

Površinski sloj tla se dodatno može utopliti prekrivanjem različitim materijalom, odnosno malčiranjem. Kao materijal za malč može se koristiti slama, sijeno, lišće, papir, kompost i slično. Prilikom njegovog postavljanja, sloj treba biti debeo najmanje 6cm kako bi djelovao. Oko biljke koju štitimo ostavimo malo slobodnog prostora kako bi toplina neometano cirkulirala u visinu i štitila je. Na proljeće malč s gredica se uklanja kako bi osigurali da se zemlja brže zagrije.

Vrste na otvorenom mogu se zaštititi prekrivanjem i umotavanjem. Mlade voćne sadnice ili vrste koje su osjetljivije štite se umotavanjem. Za to se mogu koristiti jutene vreće ili kukuruzovina.

Pojedinačne manje biljke možemo prekriti plastičnim bocama kojima odrežemo dno i postavimo iznad njih.

Gredice se prekrivaju agroplatnom, a temperatura ispod njega može za 5°C biti veća nego okolna temperatura.