Zaštita voćaka od kasnih proljetnih mrazeva

U uvjetima kontinentalne klime pojava kasnih proljetnih mrazeva koji mogu smanjiti prinos voća čak i do 100 posto je česta. Od početka kretanja vegetacije, pa do zametanja plodova kod voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Pri temperaturama od -1 do 2 stupnja Celzijusa ugroženi su zametnuti plodovi, do -2 otvoreni cvjetovi, a temperature od -5 do -8 stupnjeva dovode do smrzavanja neotvorenih cvjetova.

Zaštitite organe jabuke od mraza

Cvjetni pupoljci najosjetljiviji na mraz

"Da se ovo ne bi dogodilo voćari moraju primijeniti direktne mjere zaštite od kasnih proljetnih mrazeva. To se prije svega odnosi na zadimljavanje, temperaturnu inverziju i zaštitu pomoću umjetne kiše. Cvjetni pupoljci voćaka spadaju u organe najosjetljivije prema mrazu i često mogu djelomično ili potpuno izmrznuti. To se posebice odnosi na marelice, neke šljive, breskve...“, ističe Suzana Jerkić, stručnjakinja za voćarstvo.

Štetnost kasnih proljetnih mrazeva na pojedine voćne vrste, prema njenim riječima, je uvjetovana fenofazom u kojoj se one nalaze. Ostale kontinentalne voćne vrste kasnije ulaze u fenofazu cvjetanja, pa prema tome i rjeđe im se smrzavaju cvjetni pupoljci. Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova kod voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi.

Kod istih sorti voćaka na otpornost mogu utjecati meteorološke prilike tijekom vegetacije, način uzgoja i njege, stanje zrelosti drveta i količina rezervnih tvari u tkivu, stupanj razvijenosti pupoljaka, mjesto pupoljka na grančici, debljina grančice, starost voćaka, jačina i trajanje niskih temperatura, jesu li cvjetovi vlažni ili suhi pri djelovanju mraza i tako dalje. 

"Voćari svoje voćnjake najčešće čuvaju od kasnih proljetnih mrazeva zadimljavanjem, temperaturnom inverzijom i zaštitom pomoću umjetne kiše. Kada se na vrijeme  primjeni zadimljavanje u voćnjaku i osigura gusta dimna zavjesa onda se povećava i temperatura za 0,5 do 1,5 stupnjeva što je u određenim slučajevima dovoljno za zaštitu cvjetova voćaka od mraza. Ono se može provoditi na primitivan način - paljenjem unaprijed spremljenih teško sagorivih tvari, ali pri jačim mrazevima ne postiže se sigurna zaštita voćaka," kaže ona.

Do temperaturne inverzije gigantskim ventilatorima

Ona dodaje da se temperaturna inverzija ostvaruje uspješno gigantskim ventilatorima i helikopterima. Tako se temperature na ograničenim površinama 4-5 ha može povećati za 2 - 3 stupnja što je često dovoljno za sigurnu zaštitu voćaka od kasnih proljetnih mrazeva.

Zaštita voćaka od mraza umjetnom kišom, odnosno pretvaranje vode u čvrsto agregatno stanje u procesu formiranja leda predstavlja egzotermičan proces praćen oslobađanjem topline koja može biti znatna. Na ovoj pojavi se bazira prskanje cvjetova ili zametnutih plodova voćaka vodom, u vidu što finije izmaglice i to u kritičnom vremenu, neposredno ispod nula stupnjeva, pa do prestanka kritične temperature, da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja.

“Zbog niske temperature voda se na svim organima voćaka koje vlaži brzo smrzava, formirajući po površini zaštitnu skramicu - led dok unutrašnje tkivo uslijed oslobođene topline (80 kalorija na gram smrznute vode), pri tom nije ugroženo hladnoćom jer se u njemu ne događa smrzavanje. K tome, povišenje temperature je srazmjerno količini vode upotrijebljene za prskanje. Prema ispitivanjima, za jedan sat temperatura se poveća sa 2 mm taloga upotrijebljene vode za 2 stupnja, sa 4 mm za 3,4 stupnja, a sa 6 mm vode za 4,5 stupnja. U praksi često nije potrebno više od 2,5 - 3 mm (25 - 30m kvadratnih /1 / ha / sat) pri slabijem mrazu (do - 5)," navodi Jerkićeva.

Štitili voćke od mraza i dobili spektakularan prizor

Stručnjaci savjetuju voćarima da zalijevanje voćaka od mraza umjetnom kišom moraju obaviti sporo i u vidu najfinije izmaglice, da bi moglo trajati što duže, uz malu potrošnju vode. Očigledno je da se dužim prskanjem i potrošnjom većih količina vode može postići zaštita i pri znatno nižoj temperaturi, čak i pri mrazu od - 10 stupnjeva, što se ne može ostvariti na druge načine. Prskanje treba početi kada temperatura oko cvjetova padne na 0. Ranije prskanje je nekorisno jer se neće formirati led, a toplina se oslobađa samo pri formiranju leda. Međutim, s prskanjem se ne smije ni zakasniti.