Pretraga tekstova
Projekt InBestSoil se bavi davanjem ekonomske vrijednosti zdravlju tla, s obzirom na njegove različite funkcije. Uključuje 19 institucija iz 10 zemalja, a među kojima je i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
"Tlo je ključna poveznica između globalnih ekoloških problema kao što su klimatske promjene, gospodarenje vodama i gubitak bioraznolikosti. Istovremeno, ono je bitan neobnovljivi resurs za poljoprivredu, koji predstavlja osnovu za proizvodnju hrane i drugih potrebnih resursa za kružno gospodarstvo", izjavio je Diego Soto Gómez, koordinator projekta InBestSoil i istraživač na španjolskom Sveučilištu u Vigu.
Projekt "InBestSoil - Monetarna procjena usluga ekosustava tla i pokretanje inicijativa za ulaganje u zdravlje tla: uspostavljanje smjernica za uključivanje zdravlja tla u kreiranje poslovanja i politike" je započeo ovog siječnja pod vodstvom navedenog sveučilišta, a predstavljen je nedavno u Zagrebu. Njegova je vrijednost veća od 5 milijuna eura i uključuje 19 institucija iz 10 zemalja.
"Cilj nam je naglasiti temeljnu važnost tla za našu dobrobit i život te se uhvatiti u koštac s glavnim izazovima našeg vremena", poručio je Soto Gómez govoreći o projektu koji će se baviti davanjem ekonomske vrijednosti zdravlju tla, s obzirom na njegove različite funkcije: od proizvodnje vlakana i hrane do njegove uloge u očuvanju kulturne baštine.
U tu su svrhu diljem Europe odabrana eksperimentalna područja na kojima se koriste učinkovite tehnike poboljšanja zdravlja tla ("lighthouses"). To uključuje različite regije, kao što su pašnjaci u Španjolskoj gdje se stočarstvo koristi za regeneraciju zemljišta iscrpljenog konvencionalnom poljoprivredom, ili pak okolicu Vilniusa te Zagreba, gdje poljoprivreda može poboljšati infiltraciju, ulazak vode u tlo i smanjiti učestalost poplava.
Druge eksperimentalne regije uključuju, na primjer, diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje u Nizozemskoj gdje se želi povećati plodnost zemljišta uključivanjem lupina u njihove plodorede, dva napuštena rudnika ili pak borealnu šuma (tajga) u kojoj se ostaci iz drvne industrije koriste za poboljšanje karakteristika tla.
U istraživačkim pokušalištima će se analizirati poboljšanja i mogućnost korištenja tehnika na drugim mjestima, kao i razvoj smjernica koje će tvrtkama omogućiti ulaganje novca u ta rješenja.
Projektni tim je multinacionalan s različitim stručnim znanjima u poljoprivredi, istraživanju i komunikaciji. Koordinator je Sveučilište u Vigu, ostali koordinatori radnih grupa dolaze iz Španjolske, Švicarske Nizozemske, Italije, Rumnjske, a među brojnim partnerima iz drugih europskih zemalja je i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
InBestSoil je projekt Horizon Europe programa Missions, koje zajednički financira Europska komisija u partnerstvu s britanskom i švicarskom vladom, s proračunom od gotovo 6 milijuna eura (4,6 milijuna eura od strane EK), a provodit će se u sljedeće četiri godine.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Partner
Agronomski fakultet
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim proceso... Više [+]
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim procesom isparavanja mora pomoću sunca i vjetra, kao i s tradicijom ručnog branja soli i cijenjenog cvijeta soli.