• Sezonski radnici
  • 31.07.2020. 15:00
  • Njemačka

U Njemačku nikad više, ni na odmor! Sezonci razočarani i u strahu od represije

Neplaćeni prekovremeni sati, prljavi smještajni kapaciteti, nepostojanje mjera protiv koronavirusa - samo su dio uvjeta u kojima rade istočnoeuropski radnici zaposleni u njemačkim tvornicama, na imanjima i poljima.

Foto: Depositphotos/woodkern (ilustracija)
  • 1.375
  • 137
  • 0

"Nikad više neću doći u Njemačku. Ni na odmor, ni u posjet. Ni po koju cijenu!", riječi su Rumunjke Mariane Costea koja je dva mjeseca radila na jednom bavarskom imanju. Za Deutsche Welle je otkrila kako više od toga nije izdržala jer prekovremeni sati nisu bili plaćeni, smještajni kapaciteti su bili prljavi, zaštitne mjere protiv korone nisu postojale. "Nisam htjela prihvatiti da nas osmero spavamo u jednoj sobi, da osam ljudi dijeli jednu kupaonicu, a 30 jednu kuhinju", priča ova sezonska radnica. 

Njih 15 u mini-busu s osam sjedala

Prepričava kako su na polje svako jutro voženi mini-busom s osam sjedala, što ne bi bio problem da nije bilo njih 14 ili 15 osoba. Odlazili su ujutro, vraćali se navečer. 

Nije Mariane jedina. Podsjetimo, još u svibnju smo pisali u kako teškim uvjetima, u mesnoj industriji, rade rumunjski građani. Radnici su smješteni u montažne kućice koje su blizu jedna drugoj pa se mjere socijalne distance ne mogu poštovati. 

Prije mjesec dana u tvornici Tönnies, u jednoj od najvećih klaonica i tvornica za preradu svinjskog mesa u Njemačkoj, u gradu Güterslohu virus je tako buknuo da je bilo zaraženo 1.500 radnika zbog čega je oko 600.000 ljudi stavljeno u karantenu. Tvornica je tada zatvorena, da bi ju otvorili tri tjedna kasnije te pooštrili mjere, odnosno uveli novi higijenski režim. 

Nakon apela Udruge uzgajivača svinja otvorena tvornica Tönnies – koje mjere su poduzeli?

Upravo o Tönniesu za DW priča Alex B. koji želi biti anoniman jer se boji mogućih represija. "Oni su nam krali radne sate. Umjesto osam sati, plus 45 minuta pauze, radili smo i po deset do 13 sati dnevno. I nakon toga si gotov, pa i psihički". Kad kaže "oni", ne misli na Tönnies, nego posredničko poduzeće za inozemne radnike. Naime, ova vrsta radnika nije zaposlena pod istim uvjetima pod kojima rade zaposlenici klaonice nego pod uvjetima kooperanata koji snosi odgovornost za radne uvjete. 

Većina njih nije plaćena na temelju odrađenog radnog vremena, već po unaprijed definiranom učinku što nije moguće obaviti unutar osam sati. To je sustav izrabljivanja, kaže Alex B. dodajući da tko protiv tog sustava prosvjeduje, brzo ostane bez posla jer njemačka pravila rada u tim uvjetima ne vrijede.

Da nije bilo korona virusa, šira javnost možda nikada ne bi saznala u kakvim nehumanim uvjetima žive i rade radnici iz istočnoeuropskih zemalja. Svjesni su toga i njemački dužnosnici pa tako savezni ministar rada, Hubertus Heil komentira kako je korona poput povećala. "Zbog nje vidimo i stvari koje već i ranije nisu bile u redu", rekao je na konferenciji za novinare u Berlinu.

Kontrola nema nikakve svrhe jer je najavljena?

No, što je s kontrolom? Navodno je sustav podizvođača i posrednika, koji su često zemljaci istočnoeuropskih radnika, poput netransparentne mreže koju je teško kontrolirati. Teoretski, kontrola postoji o čemu za DW govori Marius Hanganu iz pojekta "Faire Mobilität" ("Poštena mobilnost"). On je rođeni Rumunj i po nalogu krovne udruge njemačkih sindikata savjetuje sezonske radnike iz jugoistočne Europe. 

Ističe da je za provjeru uvjeta zadužena njemačka carina, odnosno Zavod za javno zdravstvo. Ističe da kontrole ne protječu uvijek uspješno, a kao primjer navodi Bavarsku: "Tri kontrole od strane carine su bile unaprijed najavljene. Zanimljivo je da i kod jedne takve institucije kao što je carina postoji curenje ove vrste informacija, odnosno da i tamo ima krtica." Dodaje kako to nema veze s regionalnom direkcijom carine, već s višim razinama upravljanja, na kojima se sve te informacije i prikupljaju.

DW je tražio očitovanje od Generalne uprave carine, o tome jesu li im poznati slučajevi da je netko najavio kontrolu od strane carinika. Kratak odgovor je glasio kao o tome nemaju nikakvih spoznaja. 

Tko će im klati stoku u klaonicama?

Kako kažu, u svakom zlu neko dobro, pa je tako i vijest o porastu broja slučajeva zaraze koronavirusom na seoskim imanjima i u klaonicama političare natjerala na donošenje određenih mjera. Tako će od 1. siječnja 2021. klanje i obradu mesa moći obavljati samo zaposlenici tvrtke. Takvi poslovi više neće biti dozvoljeni radnicima koji rade na određeno, odnosno privremeno. Visina novčanih kazni za one koji budu kršili ta pravila bit će 30.000 eura, odlučila je njemačka vlada u svibnju. 

Njemačka zabranjuje podugovore za zaposlene u klaonicama

Ministar Heil predložio je nacrt zakona o kojem bi se u Bundestagu trebalo raspravljati nakon parlamentarne ljetne pauze, a vezan je upravo  za klaonice. Heil kaže kako imaju i druga područja u kojima se radi o kontroli zaštite na radu. "Mi ćemo postrožiti obvezujuća pravila, kako bi mogli intenzivnije nadzirati ugrožena područja", bio je ministrov odgovor na pitanje DW-a.

Najnoviji slučaj i aktualno žarište virusa SARS-CoV-2 je na poljoprivrednom imanju u Mammingu (kod Straumbinga, Bavarska) gdje je više od 170, od ukupno 500 radnika, pozitivno na Covid-19. Čitavo je imanje stavljeno u karantenu. Većina radnika je iz Rumunjske, a nekolicina iz Bugarske, Mađarske i Ukrajine. 

Sve radnike testirati na koronu

Bavarski premijer Markus Söder u ponedjeljak je zatražio oštrije kontrole "tijekom dana i noći", a pored toga, one bi trebale biti nenajavljene. U slučaju kršenja važećih pravila higijene, kazne bi trebale biti povećane sa sadašnjih 5.000 na 25.000 eura. Söder smatra kako bi sezonski radnici u toj saveznoj pokrajini trebali bi biti testirani na koronu. Nije isključio ni lockdown za kompletnu regiju u kojoj se nalazi to imanje.

Treba podsjetiti kako Njemačka nije jedina država EU čiji radnici rade u ovakvim uvjetima. U Španjolsku na sezonski posao branja jagoda dolaze radnice iz Maroka. I tijekom pandemije koronavirusa utvrđene su nepravilnosit i kršenje njihovih ljudskih prava. 

Prisiljene brati jagode u katastrofalnim uvjetima jer su pogrešno informirane?

A tu su i slučajevi iz Francuske i Grčke gdje radnici, najčešće migranti, u vinogradima i na plantažama voća također rade za bijednu nadnicu u užasnim uvjetima. 


Tagovi

Njemačka Korona virus Nehumani uvjeti Gastarbajteri Prava radnika


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zna li netko što je ovo?