• Berba jagoda
  • 03.07.2020. 15:00

Prisiljene brati jagode u katastrofalnim uvjetima jer su pogrešno informirane?

U Španjolskoj su pod povećalo stavljene radnice migrantice koje na sezonski posao branja voća dolaze iz Maroka. Naime, i tijekom pandemije koronavirusa utvrđene su nepravilnosti i kršenje njihovih ljudskih prava.

Foto: Depositphotos/issarawat
  • 254
  • 16
  • 0

Španjolska mora hitno zaštititi tisuće žena koje su i za vrijeme pandemije koronavirusa došle iz Maroka brati jagode na plantažama. Kako piše reuters, one rade u katastrofalnim uvjetima i to bez osnovnih higijenskih potrepština.

Naime, oko 3.000 žena iz Maroka putuje u Španjolsku, zemlju koja osigurava više od polovice europskog voća i povrća kako bi svake godine brale jagode u provinciji južna Huelva, na jugozapadu zemlje, unatoč već desetljećima prisutnih pritužbi na izrabljivanje, neisplaćene plaće i zlouporabu.

Prisiljene na rad u lošim uvjetima

"Te su radnice svjesno izložene riziku tijekom pandemije", izjavio je Olivier De Schutter, izvjestitelj UN-a za siromaštvo i ljudska prava. "Loši stambeni uvjeti, prenapučeni smještaj, loš pristup vodi i sanitarnim sredstvima, a u radnim prostorima nema ni ventilacije ni čišćenja – to je najšokantnije", ističe. 

Berba im ovisi o migrantima - Italija traži najmanje 200.000 radnika

De Schutter kaže da su žene prisiljene na rad u okolini koji krši međunarodne standarde ljudskih prava, ali i domaće zakone.

No, glasnogovornica Ministarstva rada i socijalne ekonomije Španjolske opovrgava ističući kako se uvjeti u poljoprivredi kontroliraju diljem zemlje, bez obzira odakle radnici dolaze. "Inspekcija rada i socijalnog osiguranja, agencija Ministarstva rada i socijalnog gospodarstva za ovu godinu predstavila je posebnu kampanju za njihovu provjeru", kazala je.

Kriv je ipak Maroko?

Maroko i Španjolska potpisali su sporazum 2001. godine kojim su ženama odobrili privremene vize za berbu voća u toj europskoj zemlji, obećavajući mnogo veće plaće nego što bi mogle zarađivati u rodnoj Africi.

"Maroko je kriv za to što nije osigurao oštrija prava radnika", napomenuo je De Schutter i dodao da su berači jagoda u Huelvi samo jedan od primjera zlouporabe radnika, podsjećajući na prošlu godinu kada je 10 žena iz te afričke zemlje podnijelo tužbu tvrdeći kako su bile žrtve trgovine ljudima, zlostavljene i izrabljivane tijekom rada u Huelvi. Međutim, presudu još uvijek nisu dočekale.

Koja su pravila sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi?

Osam grupa koje se bave ljudskim pravima prošlog je mjeseca podnijelo žalbu Ujedinjenim Narodima (UN) tražeći od njih da istraže okolnosti na španjolskim poljima, a to podrazumijeva obavljanje posla bez rukavica, maski ili zaštite socijalne distance, kao mjera u borbi protiv Covid-19.

"Mnogi potrošači ovise o Španjolskoj – to je uistinu vrt Europe, a velik dio našeg voća i povrća potječe od radnika koji žive u ovim nehumanim uvjetima", rekao je De Schuttter. Dodao je i da su mnoge Marokanke kod kuće ostavile svoju djecu kako bi mogle zaraditi novac, a za svoje prekovremene sate nisu nikada plaćene te su kao sezonske radnice potpuno nemoćne.

"One su pogrešno informirane o tome što ih čeka po pitanju radnih uvjeta u Španjolskoj. Očito je da ne govore jezik i ne mogu se založiti za svoja prava jer ne mogu formirati sindikate", zaključio je De Schutter.

I u Njemačkoj i Grčkoj slična situacija

Podsjetimo, nedavno je Njemačka odlučila pooštriti pravila o radu u klaonicama jer su postala "uzgajališta" Covid-19. Naime, ondje radnici migranti rade više od 10 sati dnevno, smješteni su u montažne kućice koje se nalaze blizu jedna drugoj i gdje se ne mogu provesti mjere socijalne distance, a zdravstveni i higijenski uvjeti su jako loši.

Zbog teških uvjeta rada u klaonicama Njemačka pooštrava pravila

Prošle godine utvrđene su nepravilnosti i u Grčkoj gdje su radnici iz Bagladeša koji većinom beru jagode prisiljeni iznajmljivati neiskorišteno poljoprivredno zemljište i graditi improvizirane kolibe. Naime, izrađuju ih od raznog otpada koji su opasni za zdravlje i lako zapaljivi zbog čega često dolazi do požara.

Tako je u lipnju 2018. godine u migrantskom naselju u Nea Manoladi izbio masovni požar koji je progutao sve ondašnje kolibe, a više od 340 bangladeških radnika izgubilo je sve što su imali, uključujući dokumente, putovnice, radne dozvole, dokaz o boravku i ušteđen novac. U istoj regiji prošle je godine izbilo još sedam požara.


Tagovi

Španjolska Rad migranata Radnici iz Maroka Kršenje ljudskih prava Nehumani uvjeti


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.