• Berba jagoda
  • 03.07.2020. 15:00

Prisiljene brati jagode u katastrofalnim uvjetima jer su pogrešno informirane?

U Španjolskoj su pod povećalo stavljene radnice migrantice koje na sezonski posao branja voća dolaze iz Maroka. Naime, i tijekom pandemije koronavirusa utvrđene su nepravilnosti i kršenje njihovih ljudskih prava.

Foto: Depositphotos/issarawat
  • 271
  • 17
  • 0

Španjolska mora hitno zaštititi tisuće žena koje su i za vrijeme pandemije koronavirusa došle iz Maroka brati jagode na plantažama. Kako piše reuters, one rade u katastrofalnim uvjetima i to bez osnovnih higijenskih potrepština.

Naime, oko 3.000 žena iz Maroka putuje u Španjolsku, zemlju koja osigurava više od polovice europskog voća i povrća kako bi svake godine brale jagode u provinciji južna Huelva, na jugozapadu zemlje, unatoč već desetljećima prisutnih pritužbi na izrabljivanje, neisplaćene plaće i zlouporabu.

Prisiljene na rad u lošim uvjetima

"Te su radnice svjesno izložene riziku tijekom pandemije", izjavio je Olivier De Schutter, izvjestitelj UN-a za siromaštvo i ljudska prava. "Loši stambeni uvjeti, prenapučeni smještaj, loš pristup vodi i sanitarnim sredstvima, a u radnim prostorima nema ni ventilacije ni čišćenja – to je najšokantnije", ističe. 

Berba im ovisi o migrantima - Italija traži najmanje 200.000 radnika

De Schutter kaže da su žene prisiljene na rad u okolini koji krši međunarodne standarde ljudskih prava, ali i domaće zakone.

No, glasnogovornica Ministarstva rada i socijalne ekonomije Španjolske opovrgava ističući kako se uvjeti u poljoprivredi kontroliraju diljem zemlje, bez obzira odakle radnici dolaze. "Inspekcija rada i socijalnog osiguranja, agencija Ministarstva rada i socijalnog gospodarstva za ovu godinu predstavila je posebnu kampanju za njihovu provjeru", kazala je.

Kriv je ipak Maroko?

Maroko i Španjolska potpisali su sporazum 2001. godine kojim su ženama odobrili privremene vize za berbu voća u toj europskoj zemlji, obećavajući mnogo veće plaće nego što bi mogle zarađivati u rodnoj Africi.

"Maroko je kriv za to što nije osigurao oštrija prava radnika", napomenuo je De Schutter i dodao da su berači jagoda u Huelvi samo jedan od primjera zlouporabe radnika, podsjećajući na prošlu godinu kada je 10 žena iz te afričke zemlje podnijelo tužbu tvrdeći kako su bile žrtve trgovine ljudima, zlostavljene i izrabljivane tijekom rada u Huelvi. Međutim, presudu još uvijek nisu dočekale.

Koja su pravila sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi?

Osam grupa koje se bave ljudskim pravima prošlog je mjeseca podnijelo žalbu Ujedinjenim Narodima (UN) tražeći od njih da istraže okolnosti na španjolskim poljima, a to podrazumijeva obavljanje posla bez rukavica, maski ili zaštite socijalne distance, kao mjera u borbi protiv Covid-19.

"Mnogi potrošači ovise o Španjolskoj – to je uistinu vrt Europe, a velik dio našeg voća i povrća potječe od radnika koji žive u ovim nehumanim uvjetima", rekao je De Schuttter. Dodao je i da su mnoge Marokanke kod kuće ostavile svoju djecu kako bi mogle zaraditi novac, a za svoje prekovremene sate nisu nikada plaćene te su kao sezonske radnice potpuno nemoćne.

"One su pogrešno informirane o tome što ih čeka po pitanju radnih uvjeta u Španjolskoj. Očito je da ne govore jezik i ne mogu se založiti za svoja prava jer ne mogu formirati sindikate", zaključio je De Schutter.

I u Njemačkoj i Grčkoj slična situacija

Podsjetimo, nedavno je Njemačka odlučila pooštriti pravila o radu u klaonicama jer su postala "uzgajališta" Covid-19. Naime, ondje radnici migranti rade više od 10 sati dnevno, smješteni su u montažne kućice koje se nalaze blizu jedna drugoj i gdje se ne mogu provesti mjere socijalne distance, a zdravstveni i higijenski uvjeti su jako loši.

Zbog teških uvjeta rada u klaonicama Njemačka pooštrava pravila

Prošle godine utvrđene su nepravilnosti i u Grčkoj gdje su radnici iz Bagladeša koji većinom beru jagode prisiljeni iznajmljivati neiskorišteno poljoprivredno zemljište i graditi improvizirane kolibe. Naime, izrađuju ih od raznog otpada koji su opasni za zdravlje i lako zapaljivi zbog čega često dolazi do požara.

Tako je u lipnju 2018. godine u migrantskom naselju u Nea Manoladi izbio masovni požar koji je progutao sve ondašnje kolibe, a više od 340 bangladeških radnika izgubilo je sve što su imali, uključujući dokumente, putovnice, radne dozvole, dokaz o boravku i ušteđen novac. U istoj regiji prošle je godine izbilo još sedam požara.


Tagovi

Španjolska Rad migranata Radnici iz Maroka Kršenje ljudskih prava Nehumani uvjeti


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Mozgalica⁉️
- Što je prikazano na fotografiji?

Foto: Tomislav Januš