Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o tržištu rada NN 118/18, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (NN28/19) i Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2019. (NN 116/18).
Sezonski radnik u poljoprivredi može biti:
- nezaposlena osoba
- korisnik mirovine
- tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja sezonske poslove u poljoprivredi, bez straha od gubitka prava koja ostvaruju putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Nositelju OPG-a članovi obitelji mogu pomagati u obavljanju privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.
Članovi obitelji temeljem zakona su; supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.
Poslove sezonskog radnika u poljoprivredi ne mogu obavljati:
- Zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema posebnim propisima
- Osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove
- Osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu (npr. pomorci)
- Maloljetne osobe (mlađe od 15 godina)
- Osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima
Poslovi na kojima se mogu zaposliti sezonski radnici u poljoprivredi:
- Privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi su poslovi u području:
- Bilinogojstva, koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje.
- Stočarstva, koji obuhvaćaju striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda.
- Ribarstva, koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka
Najdulji rok trajanja radnog odnosa na sezonskim poslovima u poljoprivredi:
- 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide.
- Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključuje se evidentiranjem dnevnog vaučera/vrijednosnog kupona na početku radnog dana u popunjen Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi/knjižici (USP-1 obrazac). Ugovorom je definirano trajanje radnog dana zaposlenika (ne duže od 12 sati), stanke (30 minuta za radno vrijeme od najmanje 6 sati dnevno), te dnevnog (12 sati neprekidno) i tjednog odmora (24 sata neprekidno)
Dnevni vrijednosni kuponi i ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi/knjižici (USP-1 obrazac)
- mogu se kupiti u poslovnicama FINA-e po cijeni od 22,53 kn za vaučer, dok ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi iznosi 4,30 kn
- vrijednosni kupon mogu kupiti samo poslodavci za svoje sezonske radnike u poljoprivredi i to fizičke ili pravne osobe koje obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizičke osobe nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
- neupotrijebljene vrijednosne kupone moguće je vratiti u bilo koju poslovnicu FINA-e, i to najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu
Utvrđivanje radnog staža
- Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi dužan je, radi utvrđivanja staža osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.
Najniži dnevni iznos neto plaće
- Za 2019. ne može biti niži od 90,11 kuna, dok najviši iznos nije definiran.
- Iz isplaćene neto svote izračunava se porezna osnovica na način da je jednaka zbroju poreza na dohodak obračunatog po stopi od 12% i neto isplate.
- Poslodavac je dužan porez na dohodak platiti do kraja mjeseca u kojem je isplaćena neto naknada i o tome izvijestiti Poreznu upravu.
- Dohodak od primitaka na povremenim poslovima u poljoprivredi za radnika je konačan, te ne ulazi u godišnju prijavu poreza na dohodak.
Autor: Sektor za savjetovanje i podršku razvoja poslovanja mladih poljoprivrednika i ribara, Ministarstvo poljoprivrede
Izvor: www.savjetodavna.hr