• Onečišćenje okoliša
  • 12.09.2020. 15:00

U EU 630.000 smrtnih slučajeva može se povezati s onečišćenjem okoliša

Onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, te izloženost opasnim kemikalijama uzroci su lošeg zdravlja u Europi.

Foto: Depositphotos/gustavofrazao
  • 94
  • 18
  • 0

U Europskoj uniji 13% smrtnih slučajeva povezano je s onečišćenjem okoliša, stoji u izvješću koje je ovoga tjedna objavila Europska agencija za okoliš (EEA), koja ističe da je zdravstvena kriza zbog pandemije koronavirusa znak da treba povećati svijest o povezanosti životne sredine i zdravlja.

"Iako vidimo poboljšanja u pogledu stanja okoliša u Europi i jasnu usmjerenost na održivu budućnost u Zelenom planu, u izvještaju se ističe kako su potrebne snažne mjere za zaštitu najranjivijih osoba u našem društvu jer siromaštvo često prate život u lošim okolišnim uvjetima i loše zdravlje“, kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e. "Rješavanje problema koji proizlaze iz te povezanosti mora biti dio integriranog pristupa usmjerenog višem stupnju uključivosti i održivosti u Europi", dodao je.

U EU 630.000 smrtnih slučajeva može se povezati s onečišćenjem

Pojava zoonoznih patogena povezana je s degradacijom ekosustava i interakcijama ljudi i životinja u prehrambenom lancu, a Europljani su stalno izloženi rizicima: onečišćenje zraka, koje je, iako osjetno smanjeno, i dalje glavni uzročnik smrtnosti, zatim zagađenju bukom te kemikalijama.

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?

U 27 država članica EU-a i u Ujedinjenom Kraljevstvu, 630.000 smrtnih slučajeva iz 2012. može se izravno ili neizravno povezati s onečišćenjem.

Upozorava se da postoje bitne razlike između zapada i istoka Europe, te stupnja socioekonomske razvijenosti. Rumunjska tako ima gotovo 20% smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem, a najbolje rangirane su Švedska i Danska 10%.

Ti smrtni slučajevi, u najvećem broju izazvani rakom, kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, mogli bi se izbjeći eliminacijom rizika iz okoliša koji štete zdravlju, ističe EEA.

Koja EU zemlja iz državnog budžeta najviše izdvaja za zaštitu okoliša?

Najsiromašniji su disproporcionalno izloženi zagađenju i neuobičajenim vremenskim uvjetima, uključujući ekstremne valove vrućine i hladnoće. To je povezano s mjestom na kojem žive, rade ili idu u školu, često u socijalno marginaliziranim zonama i četvrtima na periferiji velikih prometnih pravaca.

Populacije divljih vrsta od 1970. smanjene za dvije trećine

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF također je objavila Izvještaj o stanju planeta 2020., svoju krovnu publikaciju koja se objavljuje svake dvije godine, a predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja svjetske biološke raznolikosti i zdravlja planeta. U njoj ističu kako su populacije divljih vrsta od 1970. godine u prosjeku smanjene za dvije trećine

Uzroke vide u krčenju šuma, neodrživoj poljoprivredi i ilegalnoj trgovini divljim vrstama, što doprinosi izbijanju virusa poput COVID-19. 

Upozoravaju i da slatkovodna biološka raznolikost nestaje puno brže od one u oceanima ili šumama - 84% je prosječna stopa smanjenja broja populacija slatkovodnih vrsta od 1970. godine. 

Kakve je kvalitete voda u EU?

Pozitivna značajka okoliša u Europi je kvaliteta vode, koja je izvrsna u više od 85% slučajeva kad je riječ o vodama za kupanje. Kad je riječ o vodi za piće, 74% područja s podzemnim vodama ima dobar kemijski status.

Prema agenciji, da bi se poboljšalo zdravlje ljudi i stanje eko sustava u Europi, potrebno je povećati broj zelenih površina, mjesta za fizičku aktivnost, opuštanje te društvenu integraciju, koji omogućuju osvježenje gradovima tijekom velikih vrućina, ublažavaju poplave i smanjuju zagađenje bukom te promiču urbanu bioraznolikost.

Koja su rješenja?

Osim toga, parkovi i vrtovi dragocjeni su za mentalno zdravlje i dobrobit ljudi tijekom pandemije covida, ističe agencija. Smanjenje cestovnog prometa, konzumacije mesa i ukidanje subvencija za fosilna goriva neka su od rješenja koja se predlažu.

Podsjećamo, stočarstvo kao i mesna industrija sve se više nalaze na meti organizacija za zaštitu okoliša koji smatraju da baš taj sektor donosi najviše štete prirodi.

Izbacivanje mesa iz prehrane neće smanjiti zagađenje okoliša - rješenje je u ispaši stoke?

Kao razlog navode veliku potrošnju vode u mesnoj industriji te podatak da se trećina obrađene zemlje koristi za proizvodnju milijarde tona stočne hrane.


Tagovi

EEA Onečišćenje Okoliš Zdravlje ljudi Poljoprivreda


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kada sam neku večer na Facebooku objavila kako smo pozitivni na koronavirus i u izolaciji, javilo na... Pročitaj cijelu bilješku »