Tugomir Majdak: Tražimo aktiviranje poljoprivredne pričuve za štete od suše

"Gubitak prinosa od suše na pojedinim je kulturama i do 90 posto. Stradala je sjemenarska proizvodnja, zatim više od 270.000 ha zasijanih kukuruzom, sojom i suncokretom. Pogođeni su i brojni voćnjaci te vinogradi", rekao je državni tajnik Tugomir Majdak jučer (23. rujna) na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU u Bruxellesu.

Opisao je, stoji na stranici resornog ministarstva, kako će proizvodnja šećerne repe u pogođenim područjima po prvim procjenama uroditi tek s nekih 20 posto očekivanog prinosa. Dodao je pritom da znamo da je riječ o kulturi koja zahtijeva visok intenzitet ulaganja pa su, osim izravne štete, proizvođači suočeni i s dugovima zbog nabave sjemena, mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Šećerna repa podbacila do 80 posto, trune u zemlji, tko i kako će namiriti štetu?

"Ovo, na žalost, nije prva vremenska nepogoda koju smo ove godine zabilježili u Hrvatskoj. Na proljeće smo imali veliki mraz, zatim poplave i olujne vjetrove, tuču, a evo sada i sušu", istaknuo je i rekao da Ministarstvo detaljno prikuplja sve podatke s terena, a ukupne štete se u posljednjih 4-5 mjeseci, prema procjenama, penju na više od 270 milijuna eura.

Sredstva iz pričuve nisu dovoljna

"Slijedom svega navedenog, Europskoj komisiji najavljujemo da ćemo zatražiti aktivaciju poljoprivredne pričuve za pomoć pogođenim poljoprivrednicima u Republici Hrvatskoj", naglasio je.

Iz Ministarstva pojašnjavaju kako je poljoprivredna pričuva posebni instrument Zajedničke poljoprivredne politike za ublažavanje posljedica izvanrednih kriznih događaja i tržišnih poremećaja za koji je na godišnjoj razini u Proračunu EU na raspolaganju 450 milijuna eura. Ta sredstva nisu dovoljna za razmjere kriza posljednjih godina kao ni za ublažavanje posljedica iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta, stoga je državni tajnik Majdak podsjetio da se Hrvatska zalaže za jačanje okvira za upravljanje rizicima i krizama u sklopu ZPP-a, a prijedlog brzog, učinkovitog i fleksibilnog ad hoc mehanizma predstavila je, zajedno sa Slovenijom, još krajem prošle godine.

Taj prijedlog, kažu, sada već podržava većina država članica, a Europska komisija jasno je dala do znanja kako ga planira ugraditi u prijedlog za sljedeće programsko razdoblje. S ciljem pravovremene pomoći poljoprivrednicima, Hrvatska je podržala i prijedlog Njemačke i Francuske da se poveća gornja granica de minimis potpora na 50.000 eura.