Svjetska proizvodnja žitarica na rekordnoj razini: Što se u 2026. očekuje od pšenice?

Svjetska proizvodnja žitarica u 2025. godini dosegnut će rekordnu razinu, no prvi izgledi za 2026. upućuju na moguće smanjenje proizvodnje pšenice zbog nižih cijena i smanjenih zasijanih površina. Pokazuju to najnoviji podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) objavljeni u mjesečnom izvješću koje donosi pregled globalnog tržišta.

Prema najnovijoj procjeni FAO-a, svjetska proizvodnja žitarica u 2025. godini dosegnut će 3,029 milijardi tona, što je blago povećanje u odnosu na prethodne procjene. To je 5,6 posto više nego godinu ranije, čime se potvrđuje rekordna razina globalne proizvodnje.

Ovaj je rast uglavnom rezultat boljih prinosa kukuruza u Paragvaju, gdje se očekuje rekordna žetva, te povećanih procjena proizvodnje riže u nekim azijskim zemljama.

Rast proizvodnje riže

FAO je posebno povećao procjene proizvodnje riže u Indoneziji, gdje je širenje zasijanih površina dovelo do najviše proizvodnje u posljednjih deset godina. Povećane su i za Tajland, nakon korekcija procjena za sezonu 2024./2025. i sporijeg smanjenja površina pod tom kulturom nego što se ranije očekivalo.

Ukupna svjetska proizvodnja riže u sezoni 2025./2026. tako bi trebala dosegnuti 563,4 milijuna tona, što je 2,1 posto više nego godinu ranije i ujedno nova rekordna razina.

Najveći doprinos rastu proizvodnje očekuje se u Bangladešu, Brazilu, Kini, Indiji i Indoneziji, dok se smanjenje proizvodnje predviđa u Madagaskaru, Pakistanu, Tajlandu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Rekord u potrošnji

Svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2025./2026. također bi trebala dosegnuti rekord. FAO procjenjuje da će iznositi 2,943 milijarde tona, što je blago povećanje u odnosu na raniju procjenu.

Najveći dio povećanja odnosi se na kukuruz i ječam koji se koriste za stočnu hranu, osobito u Južnoj Americi gdje su zalihe velike.

U Europskoj uniji očekuje se nešto manja potrošnja kukuruza za stočnu hranu, ali će to biti nadoknađeno većom potrošnjom pšenice, ječma i sirka.

Potrošnja riže također nastavlja snažno rasti. FAO procjenjuje da će u sezoni 2025./2026. porasti za 2,7 posto i dosegnuti 555,5 milijuna tona, što je nova rekordna razina.

Zalihe žitarica ostaju stabilne

Prema FAO-ovim procjenama, svjetske zalihe žitarica do kraja 2026. iznosit će oko 940,5 milijuna tona. Omjer zaliha i potrošnje ostaje na relativno sigurnoj razini od 31,9 posto, što upućuje na stabilnu opskrbu globalnog tržišta.

Zalihe pšenice povećane su za tri milijuna tona i iznose 339,9 mil. t. U odnosu na početak sezone, očekuje se njihov rast od 7,7 posto, ponajprije zahvaljujući većim zalihama u Argentini, Kini, Europskoj uniji, Indiji i Ukrajini.

Zalihe krupnozrnatih žitarica također bi trebale porasti za 38,5 mil. t, iako su procjene za ječam smanjene, posebno u Europskoj uniji gdje će veći dio proizvodnje biti usmjeren na stočnu hranu i izvoz.

FAO je povećao i procjenu svjetskih zaliha riže na 219,3 mil. t, uglavnom zbog većih rezervi u Bangladešu, Indoneziji i Tajlandu.

Svjetska trgovina žitaricama u sezoni 2025./2026. mogla bi dosegnuti 501,7 mil. t, što je povećanje od 3,5 posto u odnosu na prethodnu sezonu i druga najveća razina u povijesti.

Trgovina pšenicom trebala bi porasti na 204,8 mil. t, ponajviše zbog očekivanog oporavka uvoza u Turskoj, nakon što je prethodne godine on bio ograničen zabranom. Trgovina krupnozrnatim ostaje stabilna, uz tek manje korekcije za kukuruz i ječam.

S druge strane, međunarodna trgovina rižom u 2026. godini mogla bi se smanjiti za 1,1 posto, na oko 60,4 mil. t, nakon rekordne razine ostvarene 2025.

Pad proizvodnje pšenice u 2026.

Unatoč snažnoj proizvodnji žitarica u 2025., FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini pasti za gotovo tri posto, na oko 810 mil. t. Glavni razlog su niže cijene koje smanjuju interes proizvođača za sjetvu.

U Europskoj uniji očekuje se smanjenje površina pod ozimom zbog slabijih tržišnih cijena. Iako su pojedine regije bile pogođene hladnim razdobljima, vremenski uvjeti su uglavnom povoljni pa bi prinosi mogli ostati iznad prosjeka.

U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se blago povećanje površina pod pšenicom, uz oporavak prinosa nakon sušne 2025. godine.

Što se tiče Rusije, očekuje se daljnji pad površina pod pšenicom jer se poljoprivrednici sve više okreću uljaricama, koje donose veći profit. Dodatni problem bila je suša tijekom razdoblja sjetve.

Prvi rast cijena hrane nakon pet mjeseci: Najviše je poskupjela jedna žitarica

U Ukrajini bi proizvodnja ove žitarice trebala ostati stabilna u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje znatno niža nego prije rata, dok bi u Sjedinjenim Američkim Državama proizvodnja mogla pasti zbog manjih zasijanih površina i nešto slabijih prinosa.

S druge strane, u Indiji se očekuje vrlo dobra njezina proizvodnja zahvaljujući rekordnim zasijanim površinama koje su potaknute državnim poticajima. Iako su suša i visoke temperature u nekim sjevernim državama djelomično utjecale na razvoj usjeva, ukupna proizvodnja mogla bi biti na razini prošlogodišnjeg rekorda.

Dobri izgledi očekuju se i u Pakistanu, gdje su uvjeti vegetacije iznad prosjeka zbog dovoljne količine vode za navodnjavanje. U Kini su sredinom veljače procjene stanja na poljima pokazale dobre uvjete za razvoj pšenice, pa se očekuje stabilna proizvodnja.

Stabilna proizvodnja kukuruza na južnoj hemisferi

Na južnoj hemisferi očekuje se stabilna ili iznadprosječna proizvodnja kukuruza. U Brazilu bi proizvodnja kukuruza u 2026. mogla ostati iznad prosjeka zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima i širenju zasijanih površina potaknutih dobrim izvoznim izgledima.

Istodobno, u Argentini se očekuje iznadprosječna proizvodnja zbog velikih zasijanih površina i očekivanih normalnih količina oborina u drugom dijelu sezone. Južnoafrička Republika mogla bi ostvariti drugu uzastopnu vrlo dobru žetvu kukuruza, iako se očekuje blagi pad prinosa zbog nestabilnih vremenskih uvjeta u nekim pokrajinama.

Unatoč mogućem padu proizvodnje pšenice u 2026., FAO ističe da su globalne zalihe žitarica i dalje na sigurnoj razini, što bi trebalo osigurati stabilnost opskrbe na svjetskom tržištu hrane u narednom razdoblju.