Svaka 'rana' zemlji u Sveto trodnevlje bila bi grešna, znate li zašto?

Katolički vjernici danas će pozavršavati sve poslove na polju jer slijedi nam Sveto ili Vazmeno trodnevlje, najsvetije vrijeme u kršćanskoj liturgijskoj godini, koje obuhvaća tri dana: Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a završava s uskrsnom nedjeljom – slavljenjem Kristova uskrsnuća.

Običaji hrvatskih poljoprivrednika jasno pokazuju kako se vjera isprepliće s radom na zemlji, ciklusima prirode i obiteljskim životom.

Svi poslovi, osim nužnog oko stoke, staju

Veliki četvrtak, dakle, označava završetak teških radova. Odnosno, tradicionalno se do ovog dana završi s većinom radova u polju jer se s petkom ulazi u vrijeme tišine i ozbiljnosti.

U nekim seoskim sredinama domaćin bi simbolično oprao noge ukućanima ili starijima, kao čin poniznosti i čišćenja. Staje i gospodarske zgrade te životinje blagoslovile bi se svetom vodom.

Svo blago znalo je da je neki poseban dan, svjedoče arhivski zapisi iz 19. stoljeća

Veliki petak znači strogi post bez iznimke, u mnogim domaćinstvima jela se suha riba, grah, kiseli kupus, i slično. Svi poslovi, osim nužnog oko stoke, staju i dan se provodi u tišini i molitvi.

Običaj koji nalaže da se ne obavljaju radovi u polju veže se uz vjerovanje da bi to bio grijeh. Isusa se polaže u grob pa bi svaka "rana“ zemlji bila grešna.

Velika subota označava čišćenje i uređenje kuće, okućnice, gospodarskih objekata jer sve mora biti čisto za Uskrs.

Blagoslov jela je posebno važan običaj pa su se košare s hranom (jaja, šunka, mladi luk, kruh, sir, hren...) pažljivo pripremale i ukrašavale, a djeca su ih često nosila na blagoslov.

Jaja donose plodnost i zdravlje

Poznata je i simbolika jaja koja su se bojala prirodnim bojama (lukovina, kopriva, cikla). Vjerovalo se da donose plodnost i zdravlje, pa su se znala zakapati na poljima ili davati stoci.

U nekim selima, u Zagorju ili na Banovini, mladići su palili vatre na brdima uoči Uskrsa kao znak svjetla i pobjede života nad smrću.

Ostao je i običaj blagoslova polja te u nekim krajevima već na Veliku subotu svećenik ide po selima i blagoslivlja polja, vrtove i staje.

Zajednički nazivnik svih tih običaja je zaštita plodnosti, zazivanje blagoslova, poštovanje prema prirodi, i prijs svega duhovna tišina i priprema za Uskrs.