Idete li na polje u vrijeme Svetog trodnevlja?

Da se na Sveto trodnevlje ne uzima motika u ruke, niti da se cijepaju drva, govorili su srijemski Šokci.

A na Uskrs, prije doručka, domaćin i njegova supruga puštali su iz kokošinjca i hranili piliće, mlade motke odnosno egipatske kokoši i pure, te iz obora mlade patke i guske i tek onda odraslu perad, otkriva nam dio vjerovanja i običaja naših starih u Velikom tjednu, profesor filozofije i povijesti Zdenko Samaržija. 

Hranili su potom janjiće jer kozliće su, kako govore Bunjevci i baranjski Šokci, uzgajali samo Mađari. Potom i telad te prasiće, a nakon ukidanja Vojne krajine i demilitarizacije konja, i ždrebad.

"Svo blago znalo je da je neki poseban dan, svjedoče arhivski zapisi iz 19. stoljeća", pojašnjava nam profesor. 

Dakle, katolički običaji nalagali su da se, nakon što na Veliki četvrtak utihnu zvona, ne kopa i ne ore. Prije svega da bi se suosjećalo s Isusom položenim u grob.

Kako je zapisao Josip Miličević u knjizi "Običaji i vjerovanja uz gospodarske radove u srednjoj Istri", i u tamošnjim gotovo svim selima se vjerovalo da se, posebice na Veliki petak, ne smije orati. Zabilježeno je i vjerovanje da na taj dan ne valja uprezati volove jer će ih nažuljati jaram. 

U selima Banki i Jankovici pastir bi na Veliki petak gonio ovce samo blagoslovljenom grančicom masline. U Lakovićima bi se na Vazan (Uskrs) prije izlaska sunca udarala stoka grančicom blagoslovljene ulike (masline) sve dok ne ustane, stoji zapisano.

Držite li i vi do tradicije i na Sveto trodnevlje ne idete u polje? Koji običaji se štuju u vašem kraju? Pišite nam u komentarima ispod teksta. 

U Gologorici bi se, pak, obilazilo oko kuće s blagoslovljenim obojenim jajetom vjerujući da će se time sačuvati kokoši od lisice i jastreba. Josip Miličević zapisao je i da su se u Tinjanju na Uskrs ujutro umivali svi ukućani vodom u kojoj su se kuhala jaja, a zatim su istom vodom "oprali" goveda da ih preko godine ne bi ujedale muhe.