• Veliki tjedan
  • 01.04.2021. 12:00

Na Sveto trodnevlje se ne dira u zemlju: Koji su još običaji Velikog tjedna?

Nakon što na Veliki četvrtak utihnu zvona, ne kopa se i ne ore, kažu stari običaji. U nekim dijelovima Hrvatske, tih se dana čak ni volovi nisu vodili na pašu.

Foto: Depositphotos/a_taiga
  • 7.014
  • 2.032
  • 0

Na Veliki četvrtak u podne sve su crkve vezale svoja zvona, a nakon toga se, tamo do utorka nije diralo u zemlju. U mojoj se obitelji i mladi luk brao to jutro, nikako poslije. Upravo me taj običaj najviše podsjeća na obilježavanje Svetog trodnevlja. 

Danas se zvona više ne vežu jer su automatizirana, no oglasit će se tek na Veliku subotu, na obredu Vazmenog bdjenja. 

Do tada oni koji drže do ove tradicije, neće dirati u zemlju, kopati niti orati, a kako bi se suosjećalo s Isusom položenim u grob. Primjerice, u Kastavštini, kako piše Marina Asturić u radu Veliki tjedan u bročansko-stonskoj kulturnoj baštini, ovakve su se radnje uspoređivale s kopanjem rupe za križ na kojega je Isus bio razapet. Sličan je običaj zabilježen u Istri, ali i Dalmaciji, Gorskom kotaru, Baniji, okolici Zagreba, Hrvatskom zagorju i Slavoniji. 

Prema zapisima Nikole Bonifačića Rožina, hrvatskog književnika i folklorista, u okolici Zadra su išli dotle da ni stoku nisu vodili na pašu ili su im omatali papke da ne ranjavaju zemlju. Najdrastičniji primjer ovog običaja zabilježen je na Velome Ižu gdje niti ljudi nisu hodali po tlu dok su u Petrčanima išli po daskama koje su bile postavljene od kuće do kuće te do crkve. 

Nosili su se opanci, ili su ljudi hodali bosi kako cipelama koje su u sebi sadržavale čavle, ne bi ranjavali zemlju. 

S druge strane, ponegdje je bilo dopušteno orati drugome, siromahu ili čovjeku bez volova, posebno na Veliki petak, Veliku subotu ili čak drugi dan Uskrsa. 

Također, prema zapisima folklorista, u nekim su se dijelovima zemlje upravo na te dane preporučivala sadnja i sjetva povrća, kako bi bolje rodili. 

Slična ovoj je i tradicija u SAD-u gdje se sadnja krumpira i sjetva korjenastog povrća smatra poželjnom za vrijeme Velikog Trodnevlja jer, kako kažu, biljke bolje rastu, a urod je bolji. Ovaj običaj dolazi iz Irske, u vrijeme kada je krumpir tek stizao u Europu. Irci su bili sumnjičavi prema gomolju vjerujući da se u njemu krije nešto zlo. Kako bi se zaštitili od moguće nesreće, sadili su ga upravo na Veliki petak, ali tek nakon što su zemlju poškropili svetom vodom.

Iz svega ovoga možemo zaključiti kako su ljudi nekada bili ili puno više bogobojazni nego danas, što je povremeno išlo i do granice praznovjerja ili su jednostavno imali više vremena posvetiti se duhovnosti. Lijepo je sjetiti se takvih običaja u vrijeme kada, kako često tvrdimo, nemamo vremena za ništa. 

Penganje: Uskrsni običaj ukrašavanja pisanica

U svakom slučaju, ovih dana, prema našim starima treba gledati i u nebo jer jedna narodna izreka kaže da ako na Veliki petak pada kiša, godina će biti sušna, a ako je "lipo vrime na Uskrs, litina će biti dobra". 

Živi bili pa vidjeli! 

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs! 


Tagovi

Uskrsno vrijeme Običaji Sveto trodnevlje Veliki tjedan Zemljoradnja Oranje


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Šuma se budi iz zimskoga sna na obroncima Dilj gore.

Koliko često provodite vrijeme u šumi?
-NIKADA
-SVEGA PAR PUTA GODIŠNJE
-(skoro) SVAKI VIKEND :)