Pretraga tekstova
Ličinke svakodnevno pojedu do 30 tona zelenog otpada. Nakon što dovoljno narastu, suše ih i pretvaraju u stočnu hranu.
Imate li kompostište, vjerojatno ste se barem jednom susreli s crnim vojničkim muhama koje su jajašca ostavili na biljnom otpadu. Ovi su kukci indikator kako u kompostu nema dovoljno ugljičnog materijala.
U vrijeme kada se sve više govori o alternativnim proteinima kako u prehrani ljudi, tako i stočnoj hrani, zanimljiva je informacija da larve crne vojničke muhe uzgajane na 1 hektaru, u jednoj godini, mogu dati više bjelančevina nego soja zasijana na 130 hektara, navodi celitron.
Ovaj je potencijal prepoznala 25-godišnja djevojka Talash Huijbers iz Kenije, vlasnica farme Insectipro.
U 10 dana koliko je potrebno ličinkama da narastu treba ih hraniti, a to na ovoj farmi čine zelenim otpadom koji dolazi iz lokalnih trgovina, pekara, tvornica i tržnica glavnog grada Nairobija.
Kukci su budućost ljudske prehrane, ali i proizvodnje stočne hrane?
"Uzimamo sav zeleni otpad i pretvaramo ga u vrijedne životinjske proteine", rekla je Huijbers za reuters.
Svakodnevno obrađuju 20 do 30 tona otpada te proizvedu između 2 i 2,5 tona ličinki. Potom ih suše i pretvaraju u stočnu hranu. Sav preostali otpad i izmet koristi se kao gnojivo. Dio se upotrebljava na farmi, a ostatak se prodaje poljoprivrednicima iz obližnjih mjesta.
Radi se o unosnoj i ekološki prihvatljivoj proizvodnji, ali i načinu zbrinjavanja organskog otpada te održivoj hranidbi stoke.
Meso brojlera hranjenih algama i ličinkama je ukusnije od onih koji su jeli soju?
"Ono što ostane kao otpad koristi se u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno gnojidbi usjeva. Dok se od ličinki pravi hrana za stoku", kazao je Chrysantus Mbi Tanga, znanstvenik na Međunarodnom institutu za fiziologiju i ekologiju insekata sa sjedištem u Nairobiu (ICIPE), a na kojem se u posljednjih godinu i pol dana školovalo 2.000 farmera za ovaj uzgoj. Većina ih se, za razliku od mlade Talash, bavi manjom proizvodnjom.
Naime, njezin je Insectipro, u kojeg je prije dvije godine investirano 850.000 američkih dolara najveći proizvođač. "Prvu dobit očekujemo pred kraj godine", napomenula je Huijberis.
Tvrdi da ne mogu pratiti narudžbe i da se nadaju da će udvostručiti ili čak utrostručiti proizvodnju do kraja godine, čim nabave veću sušaru za ličinke.
Sada pak istražuju proizvodnju hitina, odnosno nusprodukta kukuljice koja nastaje u pretvorbi larve u odrasli oblik kukca. Naime, ovaj kemijski spoj farmaceutska industrija koristi u sprejevima za previjanje rana pa tvrtka i u ovom pogledu može profitirati.
Prva hrvatska farma kukaca, cvrčci i vojnička muha alternativa GMO soji iz Brazila?
"Moje će poslovanje imati veliki utjecaj na gospodarstvo jer će smanjiti cijene stočne hrane, pružiti lokalnim farmerima mogućnost proizvodnje mesa i jaja te tako pomoći u rješavanju sigurnosti hrane u Keniji ", zaključila je Huijbers.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.