Što je danas OPG u Hrvatskoj?

OPG i zadruge, udruživanje na gospodarskoj osnovici, nova su "čarobna formula" s argumentima EU novca i direktiva za spas sela i poljoprivrede, a tko će se uhvatiti za slamku - vidjet ćemo uskoro. Jer onih već tako poznatih "ako" imamo i previše, primjerice farmera, koji štalu krava hrane s pedesetak i više parcela i više goriva potroše za transfer strojeva nego za rad, do nadogradnje stručnog znanja ili stjecanja navika dobrog gospodarenja.

O tome i mnogo šire, razgovaralo se, za ipak po malo ćoškastim stolom Sekcije agronovinara Martina Vukovića u HND-u. Posjećenost je bila natprosječna, nazočni mladi ambiciozni poljoprivredni proizvođači Marko Vrhar, Jurica Cafuk, Goran Baćac, Tomislav Kuharić i Tomislav Čevapović te im na usluzi strpljivo sjedili ministar Jakovina, pomoćnica Blažić, prezentirao Hrvoje Horvat iz PSS-a, prof. dr. Tratnik s Agronomskog fakulteta. "Naglascima iz razgovora sam zadovoljna", izjavila je za Agroklub pomoćnica ministra poljoprivrede, dipl. jur. Zvjezdana Blažić. "Nositelj očuvanja ruralnih prostora i izvor kvalitetne domaće hrane su OPG-ovi, a osvarenje njihovih ciljeva najlakše je kroz udruživanje u cehovske gospodarske i pravne subjekte uz pretpostavku dostatne edukacije i razine znanja. Poljoprivrednici koji budu radili i proizvodili, a to je vidljivo i mjerljivo, moći će živjeti od svoje proizvodnje."

Problem je tzv. vertikalna veza, a to je kao što je i ministar rekao, poljoprivrednicima osigurati uvjete da sa svojim proizvodom na tržište izlaze u optimalnom trenutku te da se kontrolira uvoz kao nelojalna konkurencija. O samom funkcioniranju OPG-a, govorio je ravnatelj Savjetodavne službe, Hrvoje Horvat, a svodi se na priču rasta proizvodnje u obitelji kroz generacije, primjerice od jedne drvene bačve do vinograda, velikog podruma, kušaonice za autobusne grupe i konačno do prodaje na pragu nakon kušanja. Što s malima koji ne mogu sve sami? Mogu u zadrugama kakve već niču i funkcioniraju na tržišnoj osnovici, ako i njih ne pokvarimo, kao svjetski prvaci pronalaženja krivina. Ukratko, rečeno je da nitko ne treba propasti, da moramo biti samodostatni u proizvodnji hrane, da su moguće i kapitalne investicije, okrupnjivanje zemlje i sl. Sve se to očekuje od mladih i obrazovanih poljoprivrednika od kojih neki već naveliko rade, kao i stručne ekipe koje slažu elaborate za pokretanje biznisa polučivanjem EU potpora.

Svjetski ruralni forum pokrenuo je inicijativu da 2014. godina bude Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je u njoj dobio potporu više od 360 civilnih društava i poljoprivrednih organizacija. Na 66. zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, 2014. godina je i službeno proglašena Međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.