Prošle godine pala potrošnja mineralnih gnojiva

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o potrošnji mineralnih gnojiva u poljoprivredi u 2019. godini. Prema tim podacima, vidimo kako je došlo do pada potrošnje aktivnih tvari dušika i fosfora, i to dušika za 1.900,6 tona te fosfora za 444,1 tonu u odnosu na 2018. godinu, pa je tako prošle godine utrošeno 97.519,6 tona dušika i 15.120,2 tone fosfora.

Proljetna gnojidba voćnjaka, vinograda i maslinika - obavite ju na vrijeme

Tablica: Potrošnja mineralnih gnojiva u tonama aktivne tvari

Analizom tla do racionalne gnojidbe

Vrijeme je prihrane brojnih usjeva i nasada, a gnojidba predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera, čijom pravilnom primjenom poboljšavamo strukturu tla, reguliramo trajanje vegetacije, povećavamo otpornost na mraz, bolesti i štetnike te osiguravamo trajnost i dugovječnost biljke.

Budući da je sadržaj biljnih hraniva u tlu različit, potrebno je napraviti analizu tla na osnovna biljna hraniva: dušik (N), fosfor (P2O5) i kalij (K2O), pH vrijednost i sadržaj humusa kako bi potrošnja gnojiva bila racionalna, opravdana i kako bi dala visoke prinose.

Dušik

Gnojidba dušikom je i najsloženija te se temelji u prvom redu na fiziološkim potrebama kulture i ukupnom iznošenju dušika iz tla prinosom. Pravilna gnojidba dušikom pravi je izazov svakog poljoprivrednika, jer su njegov oblik i kemijski sastav podložni promjenama i stalno se translocira u tlu. Primjena dušičnih gnojiva jedna su od ključnih ulaganja u poljoprivredi. Njihova važnost je posebno naglašena u godinama kada padne previše oborina, što dovodi do ispiranja dušika koje direktno utječe na smanjenje prinosa. U uvjetima duge izloženosti vlažnom tlu i visokim temperaturama, dušik se može i potpuno izgubiti iz tla, dok povećana primjena dušičnih gnojiva znači i veće ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju. 

Ovu gnojidbu je vrlo važno obaviti što bliže fazi najvećeg usvajanja hranjiva određene kulture, u količinama koje su optimalne za kvalitetan prinos. Gnojidbu dušikom treba rasporediti tijekom cijele vegetacije ovisno o potrebama pojedinih kultura te o dužini vegetacije kulture. 

Fosfor

Fosfor utječe na važne životne procese u biljkama, u prometu i skladištenju energije, boljem korištenje vode, u diobi stanica i prenošenju nasljednih osobina. Najveće potrebe biljaka za fosforom su u intenzivnom razvoju korijenovog sustava i kod prijelaza iz vegetacijske u reprodukcijsku fazu života.

U startnoj gnojidbi biljaka daje se prednost vodotopivu obliku fosfora. Pristupačnost fosfora ovisi o pH reakciji u tlu, vlazi i temperaturi tla. U kiselim, hladnim, teškim i zbijenim tlima dolazi do vezanja fosfora u netopive oblike, pa time nije pristupačan za biljke, stoga teška kisela tla treba kalcizirati kako bi nastali vodotopivi spojevi fosfora i biljkama bili pristupačni.

Kako prepoznati nedostatak fosfora? On se očituje slabijim rastom biljaka, slabije je razvijen korijenov sustav, cvatnja i zrioba biljaka kasni. Simptomi nedostatka zapažaju se prvo kao tamnozelena boja lišća uz crvenkastu nijansu. Veće količine fosfora ubrzavaju metabolizam, što uzrokuje kraću vegetaciju, prijevremenu cvatnju i starenje biljaka, a samim tim skraćuje se period tvorbe plodova ili nalijevanja zrna.