• Trajni nasadi
  • 23.03.2020. 07:30

Proljetna gnojidba voćnjaka, vinograda i maslinika - obavite ju na vrijeme

Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova sredinom ili krajem travnja dušičnim ili NPK gnojivima s naglašenim dušikom, a primjenjuju se po cijeloj površini nasada.

Foto: JumpStory
  • 1.000
  • 142
  • 0

Gnojidba predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera. Daje osnovna obilježja voćnjaku i najviše doprinosi intenzitetu voćarske proizvodnje. Pravilnom gnojidbom poboljšavamo strukturu tla, reguliramo trajanje vegetacije, povećavamo otpornost na mraz, bolesti i štetnike te osiguravamo trajnost i dugovječnost voćke.

Kemijska analiza tla je najbitnija

Kemijskom analizom tla utvrđujemo razinu kemijskih (pH, karbonati, EC) i fizikalnih svojstva te razinu hranjivih elemenata. Saznajemo kojega elementa ima previše ili premalo te na taj način primjenjujemo potrebno gnojivo. Važno je napomenuti i da je zakonska obveza, svakom poljoprivredniku koji je prijavljen u sustav, jednom u pet godina napraviti analizu poljoprivrednog zemljišta koje obrađuje i na kojem nešto proizvodi.

Redovita gnojidba voćaka

U redovitoj razlikujemo gnojidbu mladih nasada i nasada u rodu.

Najvažniji elementi za svaku voćku su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Dušik je prijeko potreban i sastavni je dio organa i tkiva voćaka, a najviše ga ima lišće, cvjetni pupovi, plodovi i sjemenke. Fosfor je važan za formiranje i funkcioniranje reproduktivnih organa. U mlađim grančicama ima ga više nego u starijim, kao što ga ima više i u tvornom tkivu nego u kori i grančicama.

Gnojidba jabuke: Dušik i kalij utječu na crvenu boju ploda

Kalij voćke uzimaju iz tla u velikim količinama i tog elementa ima više u mlađim nego u starijim organima, a osim toga ima ga i više u pupovima rodnih izboja nego u pupovima nerodnih. Ovaj element ima vrlo važnu ulogu u životu voćke pa se zbog njegova manjka javljaju različiti poremećaji.

Gnojidba mladih voćaka

Mladim voćnjacima nazivamo sve one koji su u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja, a to razdoblje obuhvaća vrijeme od sadnje voćke pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obilježjem predviđenog uzgojnog oblika.

Prve godine, u osnovnu gnojidbu s gustim sklopom, gnoji se po jednoj voćki s 0,15 do 0,25 kg s jednim od kompleksnih gnojiva NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30. Ako se radi o rjeđem sklopu, po jednoj voćki dodaje se 100-150 grama.

Isto tako u prvoj godini, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 30 - 50 grama UREE ili 50 -70 grama KAN - a ili 100 – 120 grama NPK 15-15-15 po stablu.

Posadio sam voćku – što mi je sad činiti?

U drugoj godini, gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama gnojiva, samo što se količina povećava za 50%, dok u trećoj i ostalim godinama obavlja se po cijeloj površini voćnjaka. Važno je kod prihranjivanja mladih voćaka koje se slabije razvijaju dodati veće količine dušika.

Gnojidba nasada u rodu

U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik, najčešće 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godišnje količine s jednim od dušičnih gnojiva ili kompleksnim NPK s naglašenim sadržajem dušika kao što su to NPK 20-10-10 i NPK 15-15-15, a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla.

Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova sredinom ili krajem travnja dušičnim ili NPK gnojivima s naglašenim dušikom, a primjenjuju se po cijeloj površini nasada. Za visok prinos jezgričavog i koštičavog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha dušika (N), 70-120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalija (K2O).

Proljetna gnojidba maslina

Ako smo u jesen obavili osnovnu gnojidbu maslina NPK mineralnim gnojivom, sada je potrebno obaviti prihranu dušičnim. Količina potrebnog gnojiva ovisi o veličini i starosti stabla. Kod rodnih stabala u prvoj prihrani daje se 1-2 kg UREA 46%-tni dušik.

Cvijet laže, a list točno kaže zašto maslina ne rađa

Ovu količinu dušika maslina će do cvatnje potrošiti. Kako bi cvatnja, oplodnja i formiranje plodova bilo što uspješnije, pred cvatnju (krajem travnja) obavimo još jednu dušičnim gnojivom i to s 2-4 kg KAN 27%-tnim dušikom. Mlada stabla starosti 2-5 godina također treba prihraniti dva puta s 15 - 30 dag KAN-a.

Za vinograde se koristi Urea, NPK i KAN

Mladi vinogradi koji su dali svoj prvi rod gnoje se s nešto manjom količinom jer su i prinosi manji. Primjenjuje se 370 kg/ha NPK 7-14-21 ili 260 kg/ha NPK 5-15-30 ili 325 kg/ha NPK 8-16-24. Ovim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a dušik se dodaje u nekoliko obroka najčešće u dvije prihrane, i to početkom vegetacije i poslije cvatnje.

O čemu ovisi rodnost vinograda?

Prva prihrana Ureom obavlja se rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio dušika vinova loza iskoristiti do cvatnje za intenzivan porast mladica. Urea se mora plitko unijeti u tlo radi sprečavanja gubitka dušika ishlapljivanjem. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu dušika dodanu pri jesenskoj gnojidbi, oko 130 kg/ha ili 13 g/m2.

U svibnju se nakon cvatnje obavlja još jedna prihrana KAN-om N (MgO) 27 (4,8) u količini 100-130 kg/ha ili 10-13 g/m2 ovisno o količini zametnutog roda.


Tagovi

Proljetna gnojidba Voćke Masline Vinograd KAN UREA NPK Dušik Fosfor Kalije Mlade voćke Analiza tla


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.