• Prognoza EU
  • 08.05.2020. 15:00

Prognoza 2020: Čeka nas duboka, neujednačena recesija i nesiguran oporavak?

I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a ovisit će o brzini kojom će se ukidati ograničavanja kretanja, važnosti usluga kao što je turizam u svakom gospodarstvu i financijskim resursima pojedinih država, rekao je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Foto: Depositphotos/yeti88
  • 796
  • 62
  • 0

Pandemija koronavirusa snažno je pogodila svjetsko i gospodarstvo Europske unije te ostavlja vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Ozbiljno je utjecala i dalje utječe na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe. Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na razini EU-a i nacionalnoj razini, gospodarstvo ove zajednice će u 2020. doživjeti recesiju povijesnih razmjera, izvijestila je Europska komisija.

Prema najavama, u proljetnoj ekonomskoj prognozi 2020., predviđa se da će se gospodarstvo europodručja (odnosi se na države članice koje su uvele euro kao valutu, op.ur.) u 2020. smanjiti za rekordnih 7,5%, a u 2021. narasti za 6,25%. Gospodarstvo EU-a će se po predviđanjima u 2020. smanjiti za 7,5%, a u 2021. narasti za oko 6%. 

Oporavak države ovisit će o strukturi njezina gospodarstva

Udar na EU gospodarstvo je, navode, simetričan jer je pandemija pogodila sve države članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu outputa u 2020. (od -4,25% u Poljskoj do -9,75 % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021. Gospodarski oporavak pojedine države članice neće ovisiti samo o razvoju pandemije, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti odgovora na krizu pomoću stabilizacijskih politika. Obzirom na međuovisnost gospodarstava, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih.

"Iako će neposredne posljedice na globalno gospodarstvo biti puno ozbiljnije od financijske krize, dalekosežnost posljedica ovisit će o razvoju pandemije, našoj sposobnosti da na siguran način ponovno pokrenemo gospodarstvo i da se oporavimo nakon toga. EU i države članice već su postigli dogovor o izvanrednim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Preduvjet za zajednički oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim odgovorima na krizu na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Zajedno smo jači", rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana.

Počinje provedba mjera za privatno skladištenje!

Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: "Europa se suočava s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a ovisit će o brzini kojom će se ukidati ograničavanja kretanja, važnosti usluga kao što je turizam u svakom gospodarstvu i financijskim resursima pojedinih država. Te su razlike prijetnja jedinstvenom tržištu i europodručju, no mogu se ublažiti odlučnim i zajedničkim djelovanjem na europskoj razini. Taj izazov moramo dočekati spremni."

Ulaganja će, pretpostavljaju, i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti, dok će ključan preduvjet biti osigurati da su mjere EU i nacionalnih politika za odgovor na krizu i dalje učinkovite.

Nezaposlenost će se povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti?

Kako objavljuje Europska komisija, predviđa se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5% u 2019. na 9,5% u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8,5% u 2021. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7% u 2019. na 9% u 2020., a zatim smanjenje na oko 8% u 2021.

Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom onih koji ovise o turizmu.

Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom onih koji ovise o turizmu. I mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.

Očekuje se znatno sniženje potrošačkih cijena

Ove se godine očekuje znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizirati pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u opskrbi povezanima s pandemijom.

Trenutne su prognoze da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,2% u 2020. i 1,1% 2021, odnosno da će inflacija u EU-u biti 0,6% u 2020. i 1,3% u 2021.

No, države članice odlučno su reagirale fiskalnim mjerama za ograničavanje gospodarskih posljedica pandemije, a "automatskim stabilizatorima" trebali bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6% BDP-a u 2019. na približno 8% u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3% u 2021.

EK također procjenjuje da bi se udio javnog duga u BDP-u u europodručju mogao povećati s 86% u 2019. na 102,75% u 2020. te u 2021. smanjiti na 98,75%. Za EU se predviđa da će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4% u 2019. na oko 95% ove godine te sljedeće godine smanjiti na 92%.

Iznimno velika nesigurnost i pretežno negativni rizici

"Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja. Postoji i rizik da bi pandemija mogla prouzročiti drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih lanaca vrijednosti i međunarodne suradnje, što bi utjecalo na vrlo otvoreno i međusobno povezano europsko gospodarstvo. Posljedice pandemije mogle bi biti trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada", naglašavaju u priopćenju.

Osim toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u potonjoj (EK napominje kako su podaci za UK isključivo tehnička pretpostavka jer budući odnosi između njih još nisu jasni).


Tagovi

EU Koronavirus Posljedice pandemije Duboka recesija Kriza Nezaposlenost Turizam Javni dug


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Preporučam termine između 12 i 16, najbolje za izbacivanje viška vode, toksina i dekagrama! Navalite... Pročitaj cijelu bilješku »