Pepelnica je - znate li od čega je nastao pepeo za današnji obred?

Kakva Pepelnica takva cijela Korizma. Nema zime bez Korizme. Čista Srida - da se čiste criva. Čistu Sridu, Veliki Petak i Badnjak poste i vojnici.

Pučke su to izreke vezane uz današnji blagdan Pepelnice kojom katolički vjernici započinju pripravu za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Pepelnica ili Čista srijeda označava početak razdoblja od 40 dana (ne računajući nedjelje) posta, molitve i pokore.

Kakva Pepelnica takva cijela Korizma

Na današnjim svetim misama, svećenici drže obred pepeljenja - vjernicima se posipa pepeo po glavi ili crta križ na čelu, izgovarajući riječi "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti."

Taj se pepeo obično dobiva od spaljenih blagoslovljenih maslinovih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice i kako izreka i kaže, simbolizira prolaznost života, pokoru i potrebu za obraćenjem.

Posipanje pepelom blaga i polja

Dan je to kada katolici prakticiraju strogi post i nemrs te se kroz korizmeno vrijeme odriču nekih užitaka ili se dodatno posvećuju dobrim djelima, molitvi i sudjelovanju u pobožnostima poput križnog puta.

Prema narodnoj predaji, u nekim dijelovima Hrvatske, osobito u ruralnim krajevima, Pepelnica je bila povezana s običajima vezanim uz poljoprivredu i vjerovalo se da pepeo blagoslovljen na Čistu srijedu ima zaštitnu moć.

Seljaci su stoga znali posipati pepeo po štalama i stoci kako bi ih zaštitili od bolesti i osigurali plodnu i zdravu godinu. Također, u nekim se krajevima prosipao na oranice ili vrtove kako bi zemlja bila plodna i dala dobar urod. Povezivalo se to s korizmenim simbolom poniznosti i prolaznosti, ali i s prirodnim svojstvima pepela kao gnojiva.

Na ovaj blagdan su se obično i izbjegavali teški poljoprivredni poslovi jer se vjerovalo da to donosi nesreću ili loš urod pa se dan provodio u molitvi i tišini.

Inače, osim izreke da će nam vrijeme kakvo bude na Pepelnicu (koja je ove godine tek u ožujku), biti i tijekom čitave korizme,, naši stari imali su za ovaj mjesec brojna vjerovanja.

Kišni ožujak - mršava ljetina

Među njima su bakine uzajmenice. Kako je zapisao Ante Čelan Gaganić, prema legendi, to je prvih desetak dana mjeseca ožujka, koje je prevrtljiva i osvetoljubljiva veljača uzajmila od ožujka da bi kišom i nevremenom kaznila babu jer je dolaskom ljepših dana izvela kozliće na pašu i rugala se veljači kako je njezina hirovita vladavina nepovratno prošla.

Mjesec je ovo kojeg prati glas "lašca" jer "u ožujku vjere nije, ni kada plače ni kada se smije." Ili, jasnije, kišni ožujak - mršava ljetina.

Pučani su govorili ako je ožujak topao, u travnju ćeš navući rukavice te ako je u ožujku zemlja previše pîla, bude po ljetu toliko manje dobila.

Uz njega se vežu i tri bure: 7., 17. i 27. ožujka. Ako se ne ispušu tada, hoće o svetom Petru (29. lipnja.), sv. Iliji (20. srpnja) i o Velikoj Gospi (15. kolovoza).