Pad poljoprivrednih cijena u EU: Hrvatska među rijetkim državama s rastom

Prosječne cijene poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji nastavile su padati i tijekom prvog tromjesečja 2026. godine. Prema najnovijim podacima Eurostata, cijene poljoprivredne proizvodnje na razini EU-a bile su niže za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je Hrvatska zabilježila jedan od najvećih porasta cijena među državama članicama.

Nakon blagog pada krajem 2025., negativan trend na europskom poljoprivrednom tržištu dodatno se produbio tijekom prvog kvartala 2026. Prosječna cijena poljoprivredne proizvodnje u Europskoj uniji smanjena je za 2,9 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine, što predstavlja veći pad od onoga zabilježenog u posljednjem kvartalu prošle godine (-1,7 posto).

Istodobno, cijene poljoprivrednih inputa, robe i usluga koje se koriste u proizvodnji, poput energije, gnojiva i stočne hrane – ostale su uglavnom stabilne te su na razini EU-a zabilježile tek neznatan pad od 0,4 posto.

Belgija, Njemačka i Litva bilježe najveći pad

Podaci pokazuju da je čak 19 država članica Europske unije zabilježilo godišnji pad cijena poljoprivredne proizvodnje.

Najizraženiji je zabilježen u Belgiji, gdje su cijene bile niže za 12,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slijede Njemačka s padom od 11 posto te Litva s 10,8 posto.

S druge strane, osam država članica ostvarilo je rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Najveći je zabilježila je Malta (+14,8 posto), dok je Hrvatska s rastom od 8,5 posto zauzela drugo mjesto među državama članicama.

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru

Na trećem mjestu nalazi se Finska s povećanjem od 5,5 posto.

Hrvatska među predvodnicima rasta

Podatak o rastu cijena poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj posebno je značajan s obzirom na opći trend pada na europskom tržištu. Hrvatska se tako svrstala među rijetke zemlje koje su uspjele ostvariti pozitivna kretanja cijena svojih poljoprivrednih proizvoda tijekom prvih mjeseci ove godine.

Takav rezultat može se povezati s kretanjima na domaćem tržištu, strukturom proizvodnje te određenim tržišnim specifičnostima koje su ublažile negativne europske trendove.

Kada je riječ o troškovima proizvodnje, situacija je bila znatno stabilnija. U 14 država članica zabilježen je pad cijena poljoprivrednih inputa, pri čemu su najveća smanjenja ostvarile Njemačka (-3,8 posto), Nizozemska (-3,4 posto) te Cipar i Portugal (po -3,1 posto).

Rast proizvođačkih cijena: Goveda i konzumna jaja predvode val poskupljenja u stočarstvu

Nasuprot tome, u 13 država članica zabilježen je rast cijena inputa. Najveće povećanje zabilježeno je u Litvi (+16,8 posto), Rumunjskoj (+5 posto) i Irskoj (+3,6 posto).

Na razini Europske unije posebno se ističe rast cijena gnojiva i poboljšivača tla, koji su u prosjeku poskupjeli za 6,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine.

Istodobno su cijene stočne hrane pale za 4,9 posto, dok su troškovi energije bili niži za 0,6 posto.

Mliječni sektor i žitarice pod pritiskom

Najveći pad cijena među poljoprivrednim proizvodima zabilježen je u sektoru mlijeka i žitarica.

Prosječna otkupna cijena mlijeka na razini Europske unije bila je niža za čak 15,5 posto nego godinu dana ranije, dok su cijene žitarica pale za 11,7 posto.

Ovakvi trendovi dodatno potvrđuju izazove s kojima se suočavaju europski proizvođači, osobito u sektorima koji su snažno izloženi međunarodnim tržišnim kretanjima i promjenama u globalnoj ponudi i potražnji.