Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu
"Baš je dobro da ste nazvali, baš pričamo o cijeni - 150 EUR po toni, to bi bilo nekadašnjih 115 kuna. Je l' dobro računam? Pa tu cijenu smo imali otprilike prije 20 godina. A prije 20 godina smo radnicima plaćali oko tri do četiri tisuće kuna, a danas plaćamo 1.700 eura, 12.000 kuna", Alen Beno, baranjski ratar i stočar u prvih pola minute razgovora nas je zasuo brojkama komentirajući najnoviju otkupnu cijenu pšenice, a onda nastavio u istom tonu.
"Tada je plavi dizel koštao 4 kune, a sad je, ako preračunamo u kune, oko 8 kuna. Godišnje potrošimo 40.000 litara goriva. Gnojivo je isto otišlo gore, oko sto posto, a naš proizvod 150 eura", ogorčeno priča Beno koji prati i svjetske burze pa komentira parišku gdje ratari za tonu pšenice dobiju 220 eura.
"Ako kod mog rođaka u Njemačkoj u Lidlu mlijeko košta isto kao u Lidlu u Osijeku, zašto ne može i naša pšenica koštat 220 EUR", pita se on dodajći da se u Francusku ne isplati izvoziti pšenicu, ali mu nije jasno zašto ne možemo proizvoditi francuske kroasane pa ih, primjerice, izvoziti u Austriju i drugdje.
"Zato mi vozimo pšenicu u Italiju da oni tamo proizvedu Barilla tijesto", ironičan je ovaj mladi poljoprivrednik koji na oko 500 hektara uz pšenicu uzgaja i kukuruz, ječam, uljanu repicu, suncokret i soju. Pola zemljišta je u njegovu vlasništvu, a pola u najmu.
Na njegovu imanju je i nekoliko silosa, ali ne dovoljno. "Ne mogu ja čuvati pšenicu do bolje cijene jer moram skladištiti i repicu i ječam. U devetom mjesecu dolazi suncokret. Jedino kukuruz skladištim jer mi je on zadnja kultura. Pšenice ostavim koliko mi treba za stoku, a ostalo prodajem", pojašnjava.
Vlado Čondić Galiničić, predsjednika Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore podsjeća da su, kao i prošle godine, najave da će urod pšenice u Republici Hrvatskoj i ove biti iznad milijun tona. Jesenas je zasijana na gotovo 10 posto površina više nego 2024., konkretno na 159.000 hektara, a istovremeno su rasle i površine pod svim žitaricama, za 4,5 posto.
"Trošak proizvodnje dodatno je opterećen rastom cijena goriva i troškova radne snage pa možemo reći da je trošak proizvodnje pšenice po ha iznad 1.300 eura. Prosječan prinos bi trebao biti iznad osam tona po hektaru da bi proizvođači mogli očekivati zaradu, što nije realno za očekivati", kaže Čondić Galiničić podsjetivši da je lani sa 145.000 hektara požeto 1,05 milijuna tona zrna, uz prinos od 6,7 t/ha, što je na razini prinosa iz 2021., a ostale su godine bile ispod 6 t/ha.
"Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu", najavljuje uz zakljlučak kako je ovo zaista niska cijena otkupa pšenice te da se nastavlja trend iz prošlih godina. "Samo oni koji će imati prosjek uroda pšenice 8 tona i više mogu očekivati nekakvu zaradu."
Osvrnuo se i na cijenu na Pariškoj burzi kao jednu od najvažnijih parametara za formiranje cijene žitarica na hrvatskom tržišta te pojasnio da je ona uvijek umanjena u RH za trošak cijene transporta iz Hrvatske u Pariz.
Dodaje da se taj trošak kretao u rangu od 30 do 50 eura po toni pšenice, ali i da on nije jedini faktor.
"Svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da minimalno u zadnjih desetak godina proizvodimo duplo više pšenice nego što su naše potrebe, pa nije ni to zanemarivo kod formiranja otkupne cijene. Na našem malom, lokalnom tržištu ima je viška. Osim toga, i zemlje u okruženju imaju dobar urod pa dolazi do određenog pritiska na domaće tržište od uvozne pšenice I i II klase ili brašna", kazuje dodavši da ne treba zanemariti utjecaj ukrajinske koji je ipak manji u odnosu na 2022. do 2024. kada je uvoz bio potpuno liberaliziran. Novim trgovinskim sporazumom iz 2025. godine na EU tržište uveze se 1,3 milijuna tona bez carine, što ne bi trebalo imati preveliki utjecaj na cijene.
Na pitanje očekuje li kakvu rekaciju Vlade RH na otkupnu cjenu pšenice zaključuje: "S obzirom na to da smo dio EU zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda, podsjećam da bilo kakve izravne intervencije države na tržištu nisu dozvoljene."
Agrarni analitičar Robert Jurišić nam je pojasnio kako nije za očekivati da će otkupna cijena pšenice rasti u odnosu na rast troškova proizvodnje jer se radi o burzovnim robama i zasebnim tržištima koji se ne moraju paralelno kretati.
"Nažalost, ima godina kada se događa da su proizvođačima rasle cijene inputa, a cijene outputa imaju negativan trend. Zapravo, sad se ispuhalo sve ono što se stvaralo zadnja dva, tri mjeseca zbog rata u na Bliskom istoku. Recimo da će se ta situacija sada stabilizirati", komentira Jurišić podsjetivši da je cijena fizičke robe pala zato jer u svijetu ima dovoljno pšenice - samo u Rusiji više od 90 milijuna tona, a u Ukrajini 22 milijuna tona.
Složio se s Čondićem Galiničićem u tome da proizvodimo pšenice dva puta više nego što nam treba. "Ako se naš mlinar ne mora boriti za pšenicu, onda će cijena biti ovakva. Zakon ponude i potražnje je vrlo jednostavan. Dokle god ćemo imati ovakve suficite u proizvodnji, i cijena će biti takva, a naša roba završiti u izvozu", kaže Jurišić ustvrdivši da je stanje takvo i u Srbiji te drugim zemljama izvoznicama.
Jedino rješenje vidi u jačanju vrijednosti domaćeg proizvoda, a kao dobar primjer navodi Austriju. "Treba nam domaći certifikat kojim ćemo označi, primjerice, brašno proizvedeno od hrvatske pšenice, ili tjesteninu od hrvatskog brašna. Također, osvijestiti potrošača o kvaliteti naših proizvoda kako bi bio spreman platiti 10, 20 ili 30 centi više za domaći proizvod."
Jurišić je dodao i da ratari na tržištu moraju razmišljati kao privatnici, pratiti kretanja na tržištu, preuzimati rizik i promišljati u kojem trenutku je najbolje prodati svoju ratarsku kulturu, u ovom slučaju - pšenicu.
Tagovi
Autorica
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Rusija blokirala ključni put ukrajinskih žitarica, rast cijena tek slijedi
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Rusija blokirala ključni put ukrajinskih žitarica, rast cijena tek slijedi
Vrijeme je za analizu tla, kalcizaciju i podrivanje
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Podravka Agri uskladištila više od 140.000 tona pšenice i ječma, upisali i novi povijesni rekord
Damir Senjan
prije 1 mjesec
mali poljoprivrednik ušao sam u njihovu grupu, nisu ništa onako. Otkupljuju, rade stočnu hranu, jedino nam je problem kojima je predaleko. Eto za one bliže ipak veča cijena od svih ostalih. Meni je ovdje najbliže Gašpar stočna hrana ali do sada je plačao kao i svi ostali.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Hvala mali!🫡
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Provjereno vezano za objavljene cijene koje navodite.Firma je ozbiljna i cijene su stvarne.Upitnan je kapacitet firme.Ako saznam, javim više podataka.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Tinki nije ni meni blizu, ali čudno razlika je velika u otkupnoj cijeni. E sjetio sam se, pitat ću sutra, Veselku ona je iz Siska, možda nešto zna o toj firmi. To mi prijateljica sa G+, ostali u kontaktu, ako je u Sisku, nije joj problem provjeriti, ako otišla zaraditi u Njemačku za stanarinu, tada mi problem do točnih informacija.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Vidjeo sam Damire tu objavu al neznam kakva je to firma dosta su daleko od mene (nevjerujem ni samom sebi više kako samo se opekli sa Nutrisom)!
Damir Senjan
prije 1 mjesec
mali poljoprivrednik Ma nemoj biti ljut ko ris. Ako možemo biti država bez mlijeka, tada možemo biti država i bez žita, pa ako treba i bez poljoprivrednika. Bar državi jedan problem manje ako ostane bez i jednoga poljodjelca. Kako to naš ministar kaže, sve za našega vrijednoga poljoprivrednika, poslije će pitati a gdje nestali, kao i onaj dron prije tjedan dana što prsko polja pa zalutao u i žice za struju, pa mi na 10 min. bili bez struje.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Srbi na poljoprivrednom forumu komentiraju kako je zadnjih godina cijena pšenice u Hrvatskoj najniža u Europi (osim Ukrajine iz znanih razloga) i da im je to problem jer im narušava njihovu cijenu.Dokle smo mi došli,pa to je sramota kako nam guli kožu poznati poduzetnik iz bosanske posavine.Evo neka ovu činjenicu izkomentiraju kvazi amalitičari koji pušu u isti rog sa krupnim kapitalom.Imamo viška,imamo putne troškove,imamo vraga vražijeg...pa i drugi imaju sve to isto pa svake godine imaju veće cijene od nas.Kako ih nije sramota davati takve plaćene izjave ;Rusija ima viška,pa Ukrajina i što je tu nova vijest.Koliko je podbacila pšenica u SAD-u,Argentini,Australiji i nekim drugim krajevima?Kada kažu da pšenice ima dovoljno je u prevodu da je podbacila debelo.Neka nam je i tako kada smo ko stare babe koje samo laprdaju i prihvataju servirane laži kao neke neizbježne činjenice.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
N A J A V A !!!! Kao i dosadašnjih godina Kelečić d.o.o će vršiti otkup žitarica ječma, pšenice, žute zobi i tritikala, po najboljim cijenama uz brzu isplatu. Silos će biti spreman za primanje od ponedjeljka 15.06. do zapunjenja silosa, uz prethodnu najavu na mobitel Renato 098/9559-736 i Miroslav 098/811-865. Pratite stranicu otkupne cijene stižu uskoro sa svim uvjetima. Želimo Vam sretnu i uspješnu nadolazeću žetvu!!!! Nije zahebancija našao sam ga i na fb sa ovim cijenama, tekst sam kopi-paste
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ajde netko tko je bliže ovome neka provjeri, cjena otkupa 17.6.2026 Kelečić d.o.o Tvornica stočne hrane OTKUPNE CIJENE- KUKURUZ 230 , PŠENICA-185, JEČAM 170, ZOB 180, TRITIKAL 180. Pitam jer su burzovne cijene u porastu a tržišna koliko se nagađa u vražjoj mmm..... Jedino se Kelečić daleko od svih izdvaja i to cjenovno debelo.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Vi ste u pravi...Pogodovanje je ključ propasti RH proizvidnje hrane , a propast uvjek se gura o tezi neefikasnost poljoprivrednika. Dosta je blačenja poljoprivrednika , treba nazvati krah poljoprivrede pravim imenom.. Korupcija i pogodovanje nekima...a znamo koji su to.
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Kod nas je u svakoj mjeri skriveno pogodovanje, od početka je tako.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Stvari su u HR poljoprivredi jasne...ovo je još jedan primjer gdje smo dio tržišne ekonomije..ponuda i potražnja. Možemo mi proizvoditi i voča , povrča , mlijeka , mesa..duplo više....ali je pitanje kome prodati i po kojoj cijeni. Jedna je priča proizvoditi , a druga je priča zaraditi i biti konkurentan. Može država kroz razne mjere a vidimo i sada kroz mjeru 73.10 upumati brdo novca u određene sektore , ali s druge strane ako taj proizvod nema jasnu sliku kome i koliko će bit plačen , da li će biti uopče otkupljen...ili će biti bačeno , prolijano , zaorano...država nemože stvoriti tržišne uvjete za ono , što sama potencira , a to je povećanje domaće proizvodnje.. Ako preferiramo tržišnu ekonomiju , onda to isto tržište diktira tko će što i koliko proizvoditi , a ne da država protekcionizmom to usmjerava...Takav način i vid upravljanja jasno gura HR poljoprivredu u propast...jer ne potiče konkuretne proizvodnje , već obrnuto.
I l
prije 1 mjesec
kaj se sikirate mozda kupe ovi nasi nogometasi za kruh svagdasnji
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Pa sada se dogodilo točno ono što sam ja prijatelju rekao kad je uzimao subvencionirano sjeme. Reko ili će cijena biti manja 40% ili će umanjiti cijenu za 40 eur. Ali nije samo pšenica, već kompletno svi artikli koji su na polju, cijena je formirana da banktotiraš. Ovdje nema nikakve logike da na globajnoj razini ima previše svega. Prvo se piše kako ćemo biti gladni zbog nestašica, a kada dođe žetva tada na globajnoj razini svega od hrane ima previše. Pa dali će i prašno u trgovini toliko pojeftiniti ili duplo poskupjeti?!?
Davor Patek
prije 1 mjesec
Kažete da će zaraditi tko bude imao 8 tona po ha a tko bude imao 6.5 tona neće. Zar nije za pretpostaviti da je onaj tko ima 8 tona puno više i uložio? Zapravo je upitno tko će više izgubiti ovaj sa 6.5 ili onaj sa 8. Ako je netko sijao tavanušu, prskao protiv bolesti samo jednom, nije dao ništa za osnovnu gnojidbu, nije morao prskati insekticidom leme, nije prskao regulatorom rasta, nije orao, slabije prihranjivao taj je manje izgubio sa 6,5 tona nego onaj tko je to sve radio i ostvario prinos od 8 tona. Iako ni kad sve to pšenici daš nema jamstva da ćeš dobiti 8 tona na ha.
Dražen Bošković
prije 1 mjesec
Zašto pišete da je cijena 150 eura. Napišite kao nekad, cijena je šugavih 15 centi, kako je nekad bila 1.20-1.30 kuna. Kila žita 15 centi, a 700 grama kruha 1.05 eura (najjeftiniji). Stoka otkupljivačka i mlinarska, ništa drugo, a državu isto zaboli ona stvar. Zemlju ostaviti na ugar, pa nek uvoze iz Ukrajine.