Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • AK Podcast
  • 04.09.2022. 14:00

Nijedna proizvodnja neće opstati u dugom razdoblju ako ovisi isključivo o potpori

S ministricom poljoprivrede Marijom Vučković razgovarali smo o budućem sustavu potpora, energetskoj krizi, te zakupu državnog zemljišta, a odgovorila je i na pitanja čitatelja.

Foto: Marko Trbušić
  • 5.155
  • 463
  • 0

Još tjedan dana zainteresirana javnost može komentirati nacrt novog Strateškog plana ZPP EU, po kojem će se od iduće godine dodjeljivati potpore poljoprivrednicima.

Taj plan sadržava razloge za uvođenje različitih potpora, jedinične iznose za izravna plaćanja i ostale potpore koje poljoprivrednici mogu dobiti, kao i procjenu rezulata koje bi takva politika trebala imati.

Što se promijenilo u Planu na koji je Europska komisija imala više od 400 komentara te odgovore na aktualna pitanja doznali smo od Marije Vučković, ministrice poljoprivrede, u podcastu Agrokluba.

Preraspodjela ima veći učinak od limitiranja potpore 

Goruće pitanje je svakako kako pravednije raspodijeliti izravna plaćanja poljoprivrednicima koja favoriziraju velika gospodarstva, te ukinuti nejednakost u pravima na plaćanja.

Ministrica kaže da su predložili dvostruko veću vrijednost preraspodjeljenih plaćanja nego što je to do sad bilo, a to je 20 posto financijske omotnice. Tako će se ubuduće izdvajati 720 milijuna eura za osnovno plaćanje, 374 milijuna eura za preraspodijeljena plaćanja za prvih 30 hektara.

"To u pojedinačnom slučaju znači da je očekivana vrijednost osnovnih plaćanja prosječnih 130 eura, a preraspodijeljnih još 110 eura. Naše su procjene da je dodatna preraspodjela za gospodarstva koja obrađuju do 30 hektara, tri do četiri puta veća od iznosa koji bi se dobio ograničavanjem plaćanja", kazala je.

Ministarstvo se nije odlučilo za ograničavanje osnovnog plaćanja gospodarstvima koja ostvaruju iznad sto tisuća eura (tzv. capping) iako EU to dozvoljava, a na članicama je da biraju žele li to ili ne.

Ministrica smatra da dvostruko veća preraspodijela plaćanja (sa 10 na 20 posto omotnice) ima puno veći učinak od limitiranja isplate osnovnog plaćanja na maksimalnih sto tisuća eura po gospodarstvu.

Povijesna prava ukidaju se za tri godine

Pitanje nejednakih prava na plaćanja posljednjih mjeseci izazvalo je burnu raspravu u javnosti i gnjev poljoprivrednika koji traže da se izravna plaćanja od iduće godine konačno dodjeljuju svima jednako - po prijavljenoj površini poljoprivrednog zemljišta, a ne temeljem povijesne proizvodnje od prije deset godina, koju mnogi danas nemaju ali i dalje ostvaruju potporu.

Tko će odlučiti ukidaju li se povijesna prava na plaćanja dogodine?

Vučković navodi da su na temu povijesnih prava proveli konzultacije s dionicima, te da su Hrvatska poljoprivredna komora i Hrvatska gospodarska komora bile protiv ukidanja povijesnih prava.

Za razliku od prvotnog prijedloga, obrazlaže ona, u novom Strateškom planu od 2026. godine svi će imati jednaku vrijednost prava na plaćanja.

Od tada će gospodarstava koja sada ostvaruju oko 6 tisuća eura po hektaru, dobivati oko 130 eura po hektaru, što je prosječna vrijednost jednog prava nakon provedbe konvergencije.

"Ti iznosi su sada već značajno pali, konvergencija se odvija, sad smo je odlučili ubrzati i do 2026. godine ove sektore koji značajno ovise o povijesnim pravima trebamo poduprijeti da ojačaju i iznjedriti jednako pravo na plaćanja za sve koji se bave biljnom i stočarskom proizvodnjom“, kazala je u podcastu.

Zanimalo nas je zašto se planira umanjenje potpora poljoprivrednicima koji žive u područjima s ograničenjima (mjera 13), a istovremeno zadržavaju povijesna prava i isplate onima koji više nemaju proizvodnju.

Hektar na krškim područjima ne donosi isto koliko onaj u Slavoniji

U europskoj praksi nije uobičajeno dijeliti potporu iz mjera 13 neovisno o veličini, obrazlaže. Ta mjera postoji zbog očuvanja posebnih i specifičnih prostora, namijenjena je čuvarima prostora, a oni su u većini EU zemalja ograničeni na određeni broj hektara, navodi.

"Mi smo predložili određenu degresivnost, pri čemu je i ublažili, poslali poruku, Vlada je odlučila uložiti veća sredstva u provođenje Strateškog plana, digli smo nacionalni udio s 15 na 20 posto, ta razlika iznosi 103 milijuna kuna“, rekla je.

Međutim, hektar na krškim područjima ne donosi isto koliko onaj u Slavoniji, jer se isplaćuje po koeficijentu prihvatljivosti, pa zbog nepovoljnog terena tamošnji poljoprivrednici dobiju i 70 posto manje novca.

"Nijedna proizvodnja neće opstati u dugom razdoblju ako ovisi isključivo o potpori i to onoj koja nije investicijska - nema tog uspjeha“, kazala je ministrica.

Ministrica poljoprivrede gostovala je u podcastu Agrokluba.

Spomenula je da je za ekološku poljoprivredu osigurano 230 milijuna eura, a za potporu područjima s ogranučenjima 213 milijuna eura. Osigurali su 10 posto sredstava isključivo za investicije u ekološku poljoprivredu, u odnosu na prvotni Strateški plan.

"To je itekako značajno za one poljoprivrednike u krškom kraju koji će sve ono što je bilo posljednjih par godina iskoristiti za nadogradnju djelatnosti i za proizvodnju zdrave hrane za hrvatsko i europsko stanovništvo“, poručila je.

Kako uopće proizvoditi uz ovakve cijene energenata bila je sljedeća tema razgovora.

Petrokemija radi smanjenim intenzitetom i višemjesečnim prekidima

S obzirom na rastuće cijene energenata, upitali smo koliko će poljoprivrednici plaćati plin, struju i umjetno gnojivo te hoće li Petrokemija raditi?

Potrošnja umjetnog gnojiva u Hrvatskoj kreće se oko 400 tisuća tona, a 60 do 70 posto se do sada zadovoljavao iz domaćih izvora, odnosno od Petrokemije, čiji su kapaciteti oko milijun i 350 tisuća tona, pojasnila je Vučković.

Posljednjih godina proizvodnja u ovoj tvornici se odvijala na razini od milijun tona, znači 30 posto proizvodnje je išlo u domaće potrebe, istaknula je.

"S obzirom na enorman rast cijene plina i na očekivanja, Petrokemija radi smanjenim intenzitetom s višemjesečnim prekidima, a kako će raditi dalje trebalo bi razgovarati s većinskim vlasnicima. Što se tiče nabavke i trgovine umjetnim gnojivima za sada nije otežana, ali i tu situaciju pratimo“, poručila je ministrica poljoprivrede.

HEP i INA vjerojatno će preuzeti dio tereta energetske krize

Na pitanje trebaju li HEP i INA, energetske kompanije pod kontrolom države koje ostvaruju odlične financijske rezultate, sniziti cijene i pomoći poljoprivrednicima i poduzetnicima, odgovara da za to pričekamo prezentaciju cjelovitog paketa Vlade.

"Što se tiče tvrtki koje ste spomenuli, one moraju i trebaju poslovati po tržišnim načelima, no neke od njih će vjerojatno, kao i do sada, preuzimati dio tereta na sebe“, odgovorila je .

Podsjetila je da je HEP, u proljeće ove godine, ograničavanjem cijene elektične energije već podnio dio tereta od oko 460 milijuna kuna.

Hoće li OPG-ovi plaćati jednaku cijenu plina i struje kao građani i poduzetnici nismo doznali. Ministrica kaže da ne može prognozirati hoće li se tarifni model mijenjati, ali će se i dalje osiguravati potpore u skladu s mogućnostima državnog proračuna.

"Naravno, zastupat ćemo određene stavove i boriti se za potrebne promjene u okviru zajedničkih fondova i nastaviti pomagati poljoprivrednicima. Pri tome se ne smiju trajno narušavati tržišna načela“, zaključila je.

Pomoć zbog suše ide i ratarima i stočarima - evo detalja

Na tržištu bolje prolaze proizvodi dodane vrijednosti, pa nas je zanimalo kako Ministarstvo poljoprivrede misli motivirati poljoprivrednike da siju dohodovnije kulture.

U Slavoniji treba osigurati veću raznovrsnost proizvodnje

Kaže da će osigurati sredstva za male i srednje proizvođače za različite proizvodnje koje dosada nisu bile u fokusu. To će učiniti povećanim potporama za mlade, većim sredstvima za investicije unatoč ograničenju pravila ZPP-a, a vidjet će koje će još mjere biti dostupne.

Na povećanu konkurentnost utjecat će ulaganja u obnovljive izvore energije i smanjivanje troškova, nešto će učiniti LAG-ovi – pristup odozdo prema gore, koji prepoznaju posebne teritorijalne specifičnosti. Nešto će učiniti i drugi programi, jer se ne osigurava sve sredstima kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede, kaže ona.

"Bilo bi dobro da u Slavoniji osiguramo veću raznovrsnost proizvodnje, a i nešto veći broj stoke, osobito one iz domaćeg uzgoja“, rekla je.

Takvu su poruku poslali izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i načina na koji boduju proizvodnju, kojom motiviraju poljoprivrednike da nešto drugačije koriste zemlju, a mjere plodoreda, raznolikost usjeva i eko sheme će dodatno učiniti svoje, zaključila je.

Kada se mogu očekivati prvi natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta prema novim pravilima, zašto će se mijenjati Zakon o lovstvu, kao i odgovore ministrice na pitanja čitatelja pogledajte u podcastu:

 


Tagovi

Marija Vučković Ministarstvo poljoprivrede Vlada RH Petrokemija INA HEP Zakon o poljoprivrednom zemljištu Strateški plan ZPP


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Treba li domaćoj poljoprivredi komora?

75


Glasova: 8

Da, komora je nužna. 10,7%

Glasova: 60

Ne, što će nam takva komora. 80,0%

Glasova: 7

Ne znam niti me zanima. 9,3%

Pregled ankete

Pregled ankete

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

SVIM MASLINARKAMA I MASLINARIMA – Čestitam Svjetski dan masline! Od davnina masline su na našim otocima i zaobalju udomaćene uz ljude kao simbol mira, vjere i života. Njihovim listom hranilo se blago, drvo služilo za ogrijev, a ulje začin,... Više [+]