Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Izravna plaćanja
  • 12.05.2022. 09:55

Tko će odlučiti ukidaju li se povijesna prava na plaćanja dogodine?

Dobili smo analizu Ministarstva poljoprivrede o pravima na plaćanja – evo što u njoj piše.

Foto: Depositphotos/pressmaster
  • 4.638
  • 428
  • 0

Povijesna prava na plaćanja prema kojima se deseci milijuna kuna više po hektaru isplaćuju poljoprivrednicima koji nemaju ni jedno grlo stoke, izazvala su popriličnu buru u medijima i nezadovoljstvo drugih poljoprivrednika, koji traže da se izravna plaćanja od 2023. godine konačno dodjeljuju svima jednako - po prijavljenoj površini poljoprivrednog zemljišta, a ne temeljem povijesne proizvodnje od prije 10 godina, koju mnogi danas nemaju.

Kao što smo ranije pisali, umjesto 169 Eura osnovnog plaćanja po hektaru koje dobiva oko 150 tisuća poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, više od 18 tisuća poljoprivrednika prima povijesna prava na plaćanja, koja kod nekih dosežu i do 6.000 Eura za jedan hektar poljoprivrednog zemljišta.

Tko ima najveće vrijednosti povijesnih prava na plaćanja?

Ova je tema, koju je Agroklub prvi otvorio, nagnala nadležne u Ministarstvu poljoprivrede da preispitaju dosadašnji sustav dodjele izravnih plaćanja.

Napravili su analizu i simulaciju različitih modela raspodjele izravnih plaćanja, s ciljem, kako kažu, pravednije raspodjele sredstava namijenjenih dohotku poljoprivrednika.

Ključna riječ ovdje je potpora za održivost dohotka jer to je namjena izravna plaćanja – da se osigura održivost proizvodnje i ruralnog prostora.

Je li pravedno "za održivost" isplaćivati milijune kuna po poljoprivrednom gospodarstvu, to je pak jedna druga tema.

Manje novca za izravna plaćanja, ali ista raspodjela

Zatražili smo od nadležnog ministarstva analizu koju su napravili.

Dobili smo komunikacijsku podlogu nazvanu "Osnovna potpora dohotku i mehanizmi za pravedniju raspodjelu i efikasnije usmjeravanje“, koju je, doduše, izradilo Ministarstvo poljoprivrede, a ne neko neovisno tijelo.

U toj komunikacijskoj podlozi navodi se ono o čemu smo već pisali, kako je i zašto došlo do uspostave modela povijesnih prava na plaćanja prije gotovo deset godina, te koje su opcije na raspolaganju od 2023. godine.

A njih su dvije: nastaviti primjenu sustava prava na plaćanja ili dodjeljivati potporu kao jedinstveni iznos po hektaru – za svaki prihvatljivi hektar poljoprivredne površine.

Ova druga, pravednija, opcija nije se podrobnije razmatrala u analizi.

Umjesto toga predložena su dva modela: nastavak primjene prava na plaćanja uz postupno smanjivanje vrijednosti prava (konvergenciju) do 2026. godine ili izjednačavanje prava u 2023. godini.

U analizi napominju i da će na raspolaganju biti manje novca za izravna plaćanja - umjesto 186 milijuna eura lani, hrvatski će poljoprivrednici dogodine dobiti 142 milijuna eura.

Manje novca dakle, trebalo bi bolje rasporediti, ali kako sada stvari stoje, teško da će do toga doći.

Stočarima bez stoke isplaćeno 55 milijuna kuna više 

U ministarstvu kažu da će u slučaju nastavka primjene različitih vrijednosti prava na plaćanja u 2023. godini vrijednost prava biti u rasponu od 69 do 4.799 Eura nakon primjene konvergencije, a prosječna vrijednost jednog prava bi bila 130 Eura.

Gubitak prava bi, kažu, naročito pogodio stočare u sektoru mlijeka i tova junadi (Foto: Ž. Rački-Kristić)

Ali prosjek je varka, jer je razlika u iznosu isplaćenog novca među korisnicima povijesnih prava na plaćanja ogromna. Za jedan hektar zemlje neki poljoprivrednici će tako i dalje dobivati i do 36 tisuća kuna.

Veće vrijednosti prava na plaćanja iznad nacionalnog prosjeka (169 Eura) po tom prijedlogu bi imalo 18.537 poljoprivrednika, stoji u analizi.

Među njima je i 1.919 poljoprivrednika koji više ne drže stoku, a zbog koje su dobili veća (povijesna) prava na plaćanja.

Prema podacima APPRRR u 2021. godini takvima je isplaćeno ukupno 55 milijuna kuna.

Sektori mlijeka i tova junadi izgubili bi najviše

Drugi predloženi model je izjednačavanje vrijednosti svima u 2023. godini, prema kojem bi 7.840 stočara izgubilo 6,1 milijuna eura, navodi se u analizi, odnosno oko 18 posto novca u odnosu na prethodni model – primjenu sustava različitih vrijednosti prava na plaćanja.

Kažu u ministarstvu da bi taj gubitak "naročito pogodio stočare u sektoru mlijeka i tova junadi, a oni posjeduju gotovo 80 posto proizvodnog potencijala proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa“.

Odlaze li povijesna prava na plaćanja u povijest?

Navode dalje da tih 7.840 stočara posjeduje 28,5 posto poljoprivrednog zemljišta i 61 posto uvjetnih grla stoke u sustavu proizvodno vezanih potpora (krave dojilje, utovljena junad, mliječne krave, ovce i koze).

Međutim, proizvodno vezane potpore nisu osnovna potpora dohotku o kojoj ovdje pričamo, te se isplaćuju kao dodatna potpora povrh izravnih plaćanja - za mliječno govedarstvo to je oko 250 milijuna godišnje, a za tov goveda više od 100 milijuna godišnje.

Ta će potpora stočarima ostati i nakon 2023. godine i nema veze s osnovnim plaćanjem po hektaru, pa ne vidimo razlog miješanja "krušaka i jabuka" u toj analizi.

Uz to, stočari mogu dobiti ukupno 12 različitih vrsta potpora temeljem jedinstvenog zahtjeva kojeg predaju u APPRRR svake godine.

Korist bi imali i "stočari" koji se više ne bave stočarstvom

Ako se izjednači vrijednost prava na plaćanja, navodi se dalje u analizi, onda bi 17.226 stočara dobilo 3,2 milijuna eura više, nego u slučaju da se zadrži sustav različite vrijednost prava.

Takve korisnike ministarstvo naziva "stočari dobitnici“, a oni posjeduju 23,3 posto poljoprivrednog zemljišta i 38,8 posto uvjetnih grla stoke.

Ukoliko se nastavi s postupnim smanjivanjem razlika do 2026., kažu, korist će imati najosjetljiviji dio hrvatskog stočarstva, ali i neki drugi koji se više ne bave stočarstvom, a imaju veća plaćanja po hektaru od prosjeka.

Tako ukratko stoji u dokumentu kojeg smo dobili od nadležnog ministarstva, a možete ga pogledati ispod ovog teksta.

Tko će na kraju odlučiti između dva modela?

Model po kojem veća plaćanja po hektaru i dalje dobivaju poljoprivrednici koji više nemaju ni grlo stoke, a sve kako se ne bi naštetilo tvrtkama s "najvećim potencijalom proizvodnje mlijeka i tova junadi“ je politički model, a ne strateški, ponajmanje "pravedniji način raspodjele i efikasnijeg usmjeravanja osnovne potpore dohotku“ kako stoji u naslovu dokumenta kojega smo dobili od nadležnog ministarstva.

Ako se izjednači vrijednost prava na plaćanja, onda bi 17.226 stočara dobilo 3,2 milijuna eura više, stoji u analizi (Foto: V. Stapić)

Jasno je da ministarstvo nema namjeru samostalno donijeti odluku, pa lopticu prebacuje "dionicima".

Kažu da će očitovanja svih komora, udruženja poljoprivrednika, znanstvenog sektora, civilnog društva i drugih ključnih dionika u poljoprivredi uzeti u obzir pri izradi finalne verzije Strateškog plana, koji je nedavno komentirala Europska komisija.

EU komentirala hrvatski strateški plan za poljoprivredu – evo koje su zamjerke

Zatražili su mišljenje Hrvatske poljoprivredne komore o tome trebamo li u idućem programskom razdoblju nastaviti proces smanjivanja razlika u vrijednosti prava do 2026. ili prekinuti s različitim pravima od 2023. godine.

Bit će zanimljivo čuti mišljenje HPK u čijoj, nedavno izabranoj, skupštini sjede i poljoprivrednici koji ostvaruju neke od najvećih vrijednosti prava na plaćanja.  


Dokumenti


Tagovi

Povijesna prava na plaćanja Strateški plan ZPP Ministarstvo poljoprivrede Izravna plaćanja HPK APPRRR


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB