Muškarci ne vole variva: Kako se hrane građani Hrvatske?

Zabrinjavajuće statistike o debljini, rast broja oboljelih od karcinoma debelog crijeva, koji se povezuje i s kvalitetom prehrane, kao i učestali nutritivni deficiti, od željeza do vitamina D, sve više otvaraju pitanje - znamo li doista što znači hraniti se pravilno i zadovoljavamo li stvarne potrebe organizma? Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pokreću novu sezonu edukativno-informativne kampanje Safe2Eat, u kojoj uz ključne teme sigurnog rukovanja hranom i smanjenja otpada od hrane, poseban fokus po prvi put stavljaju na prehrambene potrebe, stoji u priopćenju EFSA-e.

Rezultati Eurobarometra iz 2025. nisu loši

Da građani Hrvatske prepoznaju osnove pravilne prehrane, potvrđuje i posljednje istraživanje Eurobarometra iz 2025. godine, provedeno za EFSA-u. Prema rezultatima istraživanja, gotovo svaki drugi ispitanik iz Hrvatske smatra voće i povrće temeljem pravilne prehrane. Istodobno, 45% smatra da bi prehrana trebala uključivati lokalno proizvedenu hranu, dok oko trećine ističe važnost većeg unosa organskih proizvoda (33%), ribe (30%) te mahunarki, grahorica i orašastih plodova (31%).

Otprilike svaki četvrti ispitanik važnost pridaje i prehrani temeljenoj na namirnicama biljnog podrijetla (24%), a svaki peti povećanom unosu vlakana (20%). Građani prepoznaju i što bi trebalo ograničiti u prehrani. Najčešće ističu smanjenje unosa šećera (38%), ultraprerađene hrane (35%), masti (34%) i soli (30%).

Stariji bi manje soli, mlađi više proteina

Ipak, podaci pokazuju da ne postoji jedinstven pogled na pravilnu prehranu. Starije osobe češće naglašavaju važnost smanjenja unosa soli i ultraprerađene hrane te većeg unosa ribe, dok mlađe dobne skupine veću važnost pridaju povećanom unosu proteina, kao i konzumaciji organske hrane te smanjenom unosu mesa i mliječnih proizvoda.

I financijske mogućnosti utječu na prehrambene izbore. Građani s financijskim ograničenjima rjeđe ističu važnost unosa manje šećera i ultraprerađene hrane u odnosu na financijski stabilnije skupine, što upućuje na to da dostupnost i cijena hrane izravno utječu na kvalitetu prehrane.

"Podaci pokazuju da građani prepoznaju osnove pravilne prehrane, no svakodnevne navike često to ne prate, zbog čega i dalje postoji prostor za bolje razumijevanje i usvajanje zdravijih prehrambenih navika", istaknuo je Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a ustvrdivši kako pravilna prehrana nije univerzalna kategorija te da ona ovisi o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti, zdravstvenom stanju i životnim okolnostima. "Upravo zato kroz kampanju Safe2Eat potrošačima želimo pružiti provjerene, znanstveno utemeljene i praktične informacije koje će im pomoći da svoje prehrambene navike unaprijede u skladu sa stvarnim potrebama organizma i preporukama struke", zaključio je Hefer.

Ključ je u ravnoteži i raznolikosti

Stručnjaci zato preporučuju raznoliku i nutritivno bogatu prehranu. Stoga bi građani trebali povećati unos voća i povrća, i to prvenstveno svježeg, sezonskog i lokalno dostupnog. Idealno je dnevno konzumirati tri porcije povrća (osim krumpira) i dvije voća, čime se osigurava dovoljan unos vlakana, vitamina i minerala. Iako takav cilj nije nedostižan, praksa pokazuje kako i dalje ne konzumiramo dovoljno povrća, pri čemu su nutritivno vrijedna jela poput variva često zapostavljena, osobito među muškarcima.

Uz to, preporučuje se redovita konzumacija cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i dovoljan unos tekućine, dok bi unos hrane bogate šećerima, solju i zasićenim mastima trebalo ograničiti. Od mesa bi prednost trebalo dati peradi ili nemasnom crvenom mesu. Ključ je u ravnoteži i raznolikosti, a ne u restrikcijama, kako bi prehrana bila usklađena s potrebama organizma, stoji u priopćenju.

Kampanja u 22 europske zemlje

Navode i da osim smjernica za uravnoteženu prehranu, kampanja Safe2Eat donosi hrvatskim potrošačima praktične savjete o pravilnom rukovanju i čuvanju hrane, razumijevanju oznaka na hrani i smanjenju otpada od hrane, a mogu se naći putem ove poveznice. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 22 europske zemlje.

"Ljudi svakodnevno donose odluke o tome što će jesti i zaslužuju osjećati se sigurno i informirano. U okviru inicijative Safe2Eat 2026. složene znanstvene spoznaje pretvaramo u praktične i jednostavne savjete za rukovanje hranom i razumijevanje onoga što se nalazi u njihovoj hrani, od aditiva i aroma do novih sastojaka i alergena", izjavio je Nikolaus Kriz, izvršni direktor EFSA-e zaključivši da se pružanjem smjernica koje ljudi mogu primijeniti u svakodnevnom životu, kampanjom promiče kritičko razmišljanje, informiraju građani i jača povjerenje u znanstveno utemeljen sustav sigurnosti hrane EU-a, što doprinosi donošenju sigurnih i informiranih odluka.

O sigurnosti hrane, kao i o održivosti proizvodnje i drugim aktualnim temama iz prehrambenog sektora, Nikolaus Kriz će zajedno s drugim međunarodnim i domaćim stručnjacima raspravljati na nadolazećoj konferenciji FoodCoolTour , koju 23. i 24. travnja u Osijeku organizira HAPIH u suradnji s partnerima.

Zelena politika ili dostupna hrana? Najvažnija pitanja sektora otvaraju se u Osijeku

Kampanju Safe2Eat u Hrvatskoj podržavaju brojni institucionalni partneri, uključujući nadležna ministarstva, stručne institucije, fakultete i profesionalna udruženja.