Monitoring 2020.: Što nam donosi sustav za nadzor poljoprivrednih površina?

"Samo 20 posto poljoprivrednika sami popunjavaju zahtjeve za dodjelu potpora, iako je njih 40 posto to samostalno pokušalo, a onda potražilo stručnu pomoć jednog od naša 21 županijska ureda", kazala je direktorica Sektora za provedbu mjera izravne potpore u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom  razvoju (APPRRR) Sanja Krivanek Mahmuljin na konferenciji 'Digitalna poljoprivreda' koja je nedavno  održana na Agronomskog fakultetu u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali i studenti Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Sveučilišta iz Zadra te tvrtke koje se bave digitalicijom poljoprivrede.

Direktorica je dodala da se nada da će se broj samostalnih podnošenja zahtjeva za dodjelu potpora povećati nakon uvođena elektroničkog potpisa. "Cilj uvođenja  'Monitoringa 2020+' je eliminiranje neaktivnosti na poljoprivrednim površinama", istaknula je Krivanek Mahmuljin.

EU traži monitoring obrađivanja zemlje 

Naime, EU traži od zemalja članica da uvedu sustav za nadzor poljoprivrednih površina Monitoring 2020+ u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) 2021.-2027. U slučaju da to ne učinimo, kaže Krivanek Mahmuljin, mogli bi izgubiti EU stredstva koja od 432 milijuna eura, čine čak 317 milijuna eura ili oko 80 posto raspoloživih sredstva.

Ona je pozvala studente da se aktivno uključe u davanje više informacija domaćim poljoprivrednicima jer prostora za poboljšanje Agroneta uvijek ima, bilo da se radi o isplati poticaja, zelenom plaćanju, odnosno praćenju poljoprivrednih aktivnosti kroz cijelu godinu na gospodarstvu. "Posebno ako se zna da postoje i sankcije za krivu prijavu, ako prijavljene oranice nisu obrađene, a livade pokošene, a to se u sljedećem programskom razdoblju želi izbjeći", kazala je. 

Kako se čulo, pet posto poljoprivrednika vara državu na poticajima u Njemačkoj, a 12 posto u Grčkoj. Kod nas je kontrolom na terenu za 2017. godinu bilo obuhvaćeno 836 poljoprivrednih gospodarstva koji su imali barem jednu ARKOD parcelu upisanu od 2015. godine bez dokaza o posjedu. Na tim gospodarstvima provedena je kontrola na 4.181 ARKOD parceli te je od prijavljenih 5.940,49 hektara utvrđeno 5.478,36 hektara prihvatljive površine. Dakle, čak 462 ha je bilo neprihvatljivo korišteno, a okvirno je 50-ak stranaka zatražilo brisanje barem jedne ARKOD parcele.

Pilot projekt oranica u Slavoniji upješan, ali ne i šire     

Stručnjak za razvoj monitoring sustava APPRRR-a Igor Pleše, kazao je da  je pilot-projekt proveden na oranicama, jer njih ima najviše od 1,1 milijuna ha prijavljenih površina u sustavu Agroneta. Pokazalo se da je u Slavoniji, gdje dominiraju veće poljoprivredne površine, poljoprivredna praksa podjednaka na jarim i ozimskim kulturama, što znači da je monitoring uspješno proveden. Ipak, bilo je problema, zbog usitnjenih površina u Zagorju i Dalmaciji, ali i u Međimurju zbog 'uskih parcela'.

Pleše ističe da je cilj upozoriti poljoprivrednike, bez sankcija, da odustanu od zahtjeva za isplatu, ako ne obrađuju zemlju. Tako će se u novom proračunskom razdoblju zahtjevi za potpore podnositi na kraju vegetacijskog razdoblja, 1. listopada, kako bi imali vremena do sredine svibnja, kad je EU rok, riješiti nedoumice oko zahtjeva za potporama.

Govoreći zašto Hrvatskoj treba digitalna poljoprivreda  direktor tvrtke VeeMee Marko Kozjak kazao je da čak 60 posto od 162.000  OPG-ova u Hrvatskoj, ima manje od tri hektara zemljišta. To je, kaže, i jako velika količina podataka kojima treba znati upravljati, kako bi se povećala konkutrentost domaće poljoprivrede, jer udruživanje ne funkcionira pa treba osnovati virtualne e-zadruge.

Digitalna rješenja za praćenje poljoprivredne proizvodnje 

Direktor tvrtke Intertim Jan Marinac, najavio je besplatnu aplikaciju Agrodox, kojom se na jednostavan način upravlja poljoprivrednim gospodarstvom, a omogućava  niz informacija o brojnim usjevima i poljoprivrednim kulturama, te dostupnim alatima za financijsko praćenje aktivnosti na gospoarstvu do rasporeda sadnog materijala. Agrodox će uskoro biti pokrenut, a imat će i detaljnu vremensku prognozu te novosti iz svijeta poljoprivrede na hrvatskom i engleskom, ali i drugim jezicima.

'Digitalna rješenja za praćenje poljoprivredne proizvodnje u praksi' predstavila je Tanja Matošević, voditeljica implementacije projekta Agrivi, jedinog izvan SAD-a, među Top-10 globalnih rješenja za praćenje rješenja u poljoprivredi.

"Digitalizacija će doprinijeti povećanju efikasnosti poslovanja, bez obzira na poljoprivrednu granu kojom se bavite', istaknula je Matošević, te predstavila četiri uspješna takva projekta od proizvođača repromaterijala u Mađarskoj, uzgoja kokosa u Brazilu, organizacije 4.000 proizvođača riže u Myanmaru do uzgoja povrća u Dubaiju. Ukupno se radi o čak 150 zemalja u kojima Agrivi ima svoja digitalna rješenja u poljoprivredi, a sa FER-om iz Zagreba radi na poboljšanju uzgoja krumpira.

S druge strane, tvrtka GDI iz Zagreba, koja ima i 13 regionalnih ureda, je implentirala 'preciznu poljoprivredu' u Osatina grupu u ratarskoj proizvodnji na 5.000 hektara u istočnoj Slavoniji, bilo da se radi o upravljanju imovinom ili radnom snagom, te tako omogućila smanjenje troškova proizvodnje hrane.