Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pesticidi
  • 23.04.2024. 15:00

Mogu li se pesticidi s voća i povrća ukloniti octom?

Internetom kruže informacije da je ocat učinkovita metoda za uklanjanje pesticida s voća i povrća. Čime je proizvode najbolje tretirati prije same konzumacije, otkrivali su stručnjaci za foodfacts.

Foto: Depositphotos/EvgenyaSheydt
  • 1.935
  • 136
  • 0

Ostaci pesticida na voću i povrću uobičajena su pojava te danas gotovo da nemamo proizvoda na kojemu nema njihovih zaostataka.

No, kada ih čistimo želimo biti sigurni da osim nečistoća i mikroorganizama, nećemo unijeti ni velike količine kemikalija kojima su tretirani proizvodi.

Temu otklanjanja pesticida s voća i povrća obradili su i pojedini portali.

Jedan od načina kako ih ukloniti pripremiti je mješavinu vode, octa i soli u velikoj posudi ili sudoperu. U litru vode dodajte oko decilitar octa i otopite četiri žlice soli“, navodi portal Citymagazine.si precizirajući kako je potrebno namočiti voće i povrće u ovoj otopini oko pola sata, a zatim ih temeljito isprati pod mlazom vode.

Dodaju da je alternativa namakanje u mješavini vode i bijelog (alkoholnog) octa te da je preporučeni omjer četiri jedinice vode na jednu jedinicu octa, držeći voće u otopini do sat vremena. “Neki stručnjaci savjetuju korištenje alkoholnog octa (devet posto) za veću učinkovitost u uklanjanju pesticida​​“, zaključuju.

Samo stavite malo tople vode u sudoper ili zdjelu i ulijte pola šalice octa“, prenosi Dubrovački vjesnik s portala Krstarica dodajući da se voće i povrće namoči desetak minuta, zatim ispere i nakon toga spremi u hladnjak.

Kako navode, ocat čisti sve loše čestice koje smanjuju rok trajanja vaših proizvoda.

Pranje u octu dodat će proizvodu još tjedan dana svježine“, pojašnjavaju.

No, trebamo li voće i povrće tretirati octom u svrhu uklanjanja pesticida? Portal foodfacts.news pitao je domaće stručnjake.

Ispiranje vodom ili prokuhavanje

Voditeljica odjela za analitičke tehnike iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar“, dr.sc. Gordana Jurak, kaže da je prema istraživanjima provedenim od strane znanstvenika iz studije gdje su uspoređivali različite metode pranja voća i povrća (uključujući i pranje octom) zaključeno da se u najvećem postotku uklanjaju pesticidi s površine voća i povrća ako upotrebljavamo samo tekuću vodu ili prokuhavamo voće i povrće.

Napominje da miješanje različitih kemijskih sredstava kao što su soda bikarbona i ocat u spoju sa kemijskim spojevima kao što su pesticidi, mogu potencijalno potaknuti stvaranje novog kemijskog spoja koji može imati toksični učinak.

Ne preporučuje se ispiranje voća i povrća ni sa kakvim dodacima osim tekućom vodom“, zaključuje.

Pesticidi koji su prošli u unutrašnjost proizvoda, kaže, ne mogu se nikako ukloniti već se eventualno može smanjiti njihova količina, primjerice guljenjem kore.

No, nema razloga za brigu, upotreba pesticida u proizvodnji voća i povrća, kao i ostalih proizvoda uobičajena je u svrhu otklanjanja štetočina.

Učinkovitost ovisi o svojstvima pesticida

"Zabrinutost oko izloženosti pesticidima putem ostataka na voću i povrću nije opravdana, bez obzira je li riječ o konvencionalnoj ili ekološkoj proizvodnji", ističe prof. dr. sc. Tomislav Klapec s Prehrambeno - tehnološkog fakulteta u Osijeku. 

Prosječne procijenjene dnevne izloženosti pesticidima, kaže, višestruko su niže od doza koje izazivaju štetne učinke ljudima i pokusnim životinjama.

Naglašava da su razine ostataka utvrđene u Hrvatskoj i drugim razvijenim zemljama niske, ali da se svejedno, ostaci mogu dodatno ukloniti tijekom komercijalne ili prerade u domaćinstvu.

"Učinkovitost uklanjanja ovisi o svojstvima pesticida poput topljivosti u vodi i mastima ili hlapljivosti, ali i o samoj lokaciji ostataka na voću i povrću", navodi dodajući da uobičajeni postupci poput pranja, guljenja, fermentacije, hlađenja, zagrijavanja i dr. dovode do velikih stopa uklanjanja ostataka.

Kako kaže, znanstvena istraživanja utvrdila su da se namakanje voća i povrća u otopinama vode uz dodatak octa, sode bikarbone, natrijeve lužine, vodikovog peroksida, soli ili deterdženta pokazalo znatno učinkovitijim u uklanjanju ostataka pesticida od pranja ili namakanja u čistoj vodi.

"No, nepoznanica ostaje nastanak razgradnih produkata pesticida tijekom nekih od navedenih tretmana, pri čemu se o njihovoj eventualnoj toksičnosti ne zna dovoljno", zaključuje osječki profesor.

Ocat se ne preporučuje 

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) navodi da rezultati u dostupnoj znanstvenoj literaturi govore u prilog određenom smanjenju ostataka pojedinih pesticida u određenoj vrsti hrane, upotrebom određenih metoda.

No, ispitivanja su kažu, sporadična, metodološki neujednačena i izvršena na ograničenom broju pesticida te hrane kao i kombinacija pesticid/hrana.

"Nisu dostupni podaci o sveobuhvatnom, sustavnom istraživanju koje je podijelilo pesticide u skupine prema istom mehanizmu djelovanja te utjecaju navedene prakse korištenja različitih kemijskih otopina na hranu u kojoj se oni mogu pronaći", pojašnjavaju.

Kažu da nisu dostupne ni znanstveno utemeljene preporuke za koju skupinu pesticida, u kojoj hrani i kolika treba biti koncentracija i vremenska izloženost pojedinoj kemijskoj otopini kao i da su nedostatne informacije o provedenim studijama o reakciji kemijskih tvari u otopini  i prisutnih ostataka pesticida u hrani te potencijalnom stvaranju toksičnih metabolita.

Radovi navode kako se ovakvim načinom uklanjaju pesticidi uglavnom s površine, dok je korištenje različitih otopina upitno za pesticide koji prodiru i nalaze se unutar voća ili povrća“, poručuju iz HAPIH-a.

Zbog čega jagode nemaju okusa i mirisa?

Također naglašavaju da dostupni recenzirani znanstveni radovi navode smanjenje ostataka pesticida u voću i povrću putem različitih otopina, no da unatoč tome Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO), kao i bilo koja nadležna institucija na europskoj i svjetskoj razini ne preporuča korištenje ovakve prakse (također nisu niti zabranile navedene prakse).

HAPIH-ovi stručnjaci iz Centra za zaštitu bilja upozoravaju kako neke od navedenih preporuka treba uzeti s oprezom, primjerice “Ogulite proizvode koji se mogu oguliti, poput breskvi ili jabuka“ jer guljenje kore kao mjera je ograničena na ostatke pesticida koji ne prodiru dublje u tkivo biljaka.

Kako navode, obrada na visokim temperaturama može pomoći u uklanjanju ostataka, ali se pri tome gube i hranjive tvari.

Učinci industrijske prerade ili prerade u kućanstvu mogu uzrokovati smanjenje, ali i povećanje koncentracije ostataka pesticida, ovisno o svojstvima aktivne tvari i nastalih metabolita te kulturi“, zaključuju.

Isto mišljenje dijele i američke stranice za sigurnost hrane

Prema navodima Centra za kontrolu i i prevenciju bolesti (CDC) potrebno je oprati ili izribati voće i povrće pod tekućom vodom, čak i ako ne planirate jesti koru.

Mikroorganizmi i ostaci pesticida na kori ili koži mogu ući u voće i povrće kada ih izrežete“, pojašnjavaju.

Pranje voća i povrća sapunom, deterdžentom ili komercijalnim proizvodima, kažu, ne preporučuje se, kao ni otopine izbjeljivača ili druge dezinfekcijske proizvode.

Također poručuju “Odrežite sva oštećena ili natučena područja prije pripreme jela jer mikroorganizmi i ostaci pesticida mogu lakše doprijeti u voće i povrće ako je kora oštećena ili natučena“.

Navode da je dobro riješiti se takvih listova te vanjskog lišća kupusa i salate jer će na njima vjerojatno biti više prljavštine, mikroorganizama i ostataka pesticida.

Slično kao CDC, i američka stranica FoodSafety.gov navodi da je svježe voće i povrće potrebno isprati pod hladnom vodom iz slavine.

Čistom četkom izribajte narezane čvrste proizvode (npr. krumpir, krastavce, dinje), čak i ako ne planirate jesti koru kako se mikroorganizmi, ostaci pesticida i prljavština ne bi prenijeli unutra prilikom guljenja ili rezanja“, naglašavaju.

Dodaju da se sol, papar, ocat, limunov sok i sok limete nisu pokazali učinkovitima u uklanjanju klica na proizvodima.


Tagovi

Pesticidi Pesticidi na voću Pesticidi na povrću Ocat HAPIH Dr. Andrija Štampar CDC FoodSafety.gov


Autorica

Suzana Jović

Više [+]

Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.


Partner

FoodFacts

Ul. Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news web: https://www.foodfacts.news/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Druga strana kiše... Užas.. :(