Ministrica Vučković: Isplata avansa za izravna plaćanja u studenom

Hrvatska se poljoprivredna proizvodnja oporavlja, pokazuje prve znake strukturnih promjena, prave transformacije i ima svoju budućnost. Ulaganja u hrvatsku poljoprivredu, u hrvatski ruralni prostor, sredstva Ministarstva poljoprivrede, sredstva dva europska fonda, državne potpore, potpore male vrijednosti, sve ono što vi radite, sredstva rada naših poljoprivrednika te isplate, sve je dovelo do toga da raste poljoprivredna proizvodnja. U 2018. godini ona je porasla za 5 posto.

Još uvijek ne možemo govoriti da je to trend, ali s obzirom da tek sad dolaze na vidjelo ulaganja koja su se prethodnih godina radila, mislim da će biti trend i da ćemo imati sve manje razlike između uvoza i izvoza što značajno opterećuje našu poljoprivrednu proizvodnju", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković danas u Bjelovaru, otvarajući 27. Jesenski bjelovarski sajam. 

Kako je navela, ukupan iznos poljoprivrednih potpora koji je 2018. isplaćen našim proizvođačima bio je 5,6 milijardi kuna odnosno veći za 3 milijarde kuna nego u 2013.

Nijedna kuna neće biti vraćena u europski proračun

"Znamo da to nije dovoljno i da su europska sredstva važna, ali da se razvojna i ruralna politika ne mogu samo voditi europskim sredstvima nego i značajnim nacionalnim sredstvima i nacionalnim politikama. Zato je poljoprivreda u mandatu ove Vlade imala vrlo važno mjesto u reformi. Podsjetit ću da je u prvim krugovima poreznih reformi smanjen PDV na stočnu hranu, rashlađeno meso, svježe voće i povrće, i na žive životinje. Poljoprivreda će imati i dalje važnu ulogu u svim reformama, sveukupnih poreznih i administrativnih rasterećenja na kojima radimo", dodala je ministrica. 

Podsjetila je i da je lani donesen novi program koji je namijenjen oporavku proizvodnje u sektoru govedarstva. Ovaj je program, naglasila je, namijenjen najugroženijem, vitalnom, a možda i najvažnijem sektoru hrvatske poljoprivrede. "Mislimo da će on uspjeti ostvariti naš konkretan cilj, a to je 6.000 steonih junica na kraju trogodišnjeg razdoblja i 70.000 rasplodnih junica koje bi trebale ako ne zaustaviti, onda doprinijeti smanjenju negativnih trendova u mliječnom govedarstvu", kaže ministrica Vučković.  

Otvoren 27. jesenski međunarodni bjelovarski sajam!

Kada je u pitanju Program ruralnog razvoja, više od pola sredstava je isplaćeno tako da je riječ o stvarnim, realnim investicijama koje idu. "Dosad smo ugovorili 13 milijardi kuna, a isplatili preko 7,4 milijardi kuna i zato treba poručiti da je ta razlika normalna i da podaci o isplati i ovjerama govore da će se sva sredstva potrošiti. Nijedna kuna neće biti vraćena u europski proračun", naglasila je. 

Uvedena je u Program ruralnog razvoja i mjera 14 "Dobrobit životinja" za koju je prealocirano 150 milijuna kuna, a koja će, dodaje, za 2-3 godine imati pozitivne učinke na nadstandard i dobrobit životinja, ali i stočara.

Apel svinjogojcima - pridržavajte se mjera zaštite od Afričke svinjska kuge 

"Kad govorimo o poljoprivredi, uvijek govorimo o potporama, stabilnosti dohotka, izravnim plaćanjima, potporama koje nose strukturalne promjene poput Programa ruralnog razvoja, ali želim naglasiti i važnost sigurnosti hrane u Hrvatskoj. Sustav sigurnosti je na visokom nivou i zahvaljujem svim našim poljoprivrednicima koji provode razne biosigurnosne mjere i ulažu u istu, ali i cijelom veterinarskom sektoru koji je pridonijeo da smo danas zemlja slobodna od mnogih bolesti i da se nosimo sa velikim izazovima. Želim naglasiti opasnost od Afričke svinjske kuge koja je poharala više od 10 europskih zemalja i dobar dio Azije. Propisali smo niz preventivnih mjera i apeliram na cijeli sektor svinjogojstva da ih se pridržava kako bismo sačuvali vitalni dio hrvatskog stočarstva, svinjogojstvo koje pokazuje znakove oporavka i bilježi rast u 2018. u odnosu na 2017.", apelirala je ministrica. 

Ministrica je podsjetila i da Hrvatska iduće godine preuzima predsjedanje Europskom unijom te naglasila da su naša stajališta oko Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) jasna: budžet koji se odnosi na poljoprivredu je jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji. Želimo jednostavnije procedure, veću slobodu državama članicama pod zajedničkim okvirom, veću fleksibilnost jer nije isto biti poljoprivrednik u Hrvatskoj i Nizozemskoj i želimo očuvati poljoprivredni proračun.

"Nećemo prihvatiti tek tako smanjenje financiranja poljoprivrede jer su poljoprivrednicima nametnute mnoge obaveze koje su dobrodošle u svjetlu klimatskih promjena, ali treba uvažiti sve što su oni preuzeli, sve prilagodbe koje su morali iznjedriti. Našu poljoprivrednu budućnost želimo bazirati na pravim politikama, dobroj dijagnostici kako bismo kreirali prave mjere za buduće razdoblje u koje ulazimo. Zato smo pokrenuli sveobuhvatnu izradu Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih prostora. To radimo s najboljim međunarodnim i hrvatskim stručnjacima i završili smo prvi korak takve strategije - dubinsku detaljnu analitiku.

Isplata avansa kreće u studenom  

Više od 174.000 pisama poslali smo našim poljoprivrednicima, a u anketama je sudjelovalo njih više od 2.000. Do kraja godine predstavit ćemo Nacrt strategije, a u idućoj godini završit ćemo izradu Akcijskog plana za provedbu strategije. Izradit ćemo nacrte prvih pilot aktivnosti koji će testirati primjenjivost naše strategije i akcijskog plana i izraditi nacrt budućeg strateškog plana za korištenje nove financijske omotnice europskih strukturnih fondova.

Napravljen je prvi korak u razvoju Nacionalne strategije poljoprivrede, što kaže analiza stanja?

Naš je plan i dalje predano raditi na podizanju konkurentnosti, modernizaciji tehnologije, podizati svijest o kvaliteti hrvatskih domaćih proizvoda, osigurati veću prepoznatljivost putem nacionalnog sustava označavanja koji smo prije 15-ak dana poslali Europskoj komisiji na ratifikaciju. Raditi na dobivanju novih tržišta putem smanjivanja izvoznih barijera, modernizaciji i uvođenju elektronske poljoprivredne iskaznice, smanjivanja papirologije", rekla je ministrica i najavila isplatu avansa izravnih plaćanja u studenom u vrijednosti 1,3 milijarde kuna, nove natječaji za tovno govedarstvo u listopadu i za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u studenom i prosincu.