Koje biljne bolesti očekivati dolaskom viših temperatura i uz povećanu vlagu?

Poplave i ono što ostaje iza njih, dovode u pitanje opstanak i razvoj usjeva u nastavku vegetacijskog perioda. Pred nama će biti vrlo izazovan i težak period. Sve su biljke pod stresom. Višak vode, hladno vrijeme, uz to i vjetar - smanjit će njihov imunitet i otpornost.

Idealno za biljne bolesti

U narednom periodu dolaze povoljniji vremenski uvjeti. Ali, treba imati na umu da će toplina uz povećanu vlažnost stvoriti idealnu sredinu za pojavu velikog broja biljnih bolesti na usjevima koji su preživjeli poplave.

Voda na polju: Presijavati, razbijati pokoricu, koristiti biostimulatore?

Intenzitet pojave i razvoja biljnih bolesti osim vremenskih uvjeta i vlage ovisi o osjetljivosti vrste, sorte i hibrida, ali i od agrotehničkih mjera koje smo proveli i koje provodimo

Trulež korijena se javlja svake godine, ali u vlažnoj zemlji rizik od infekcije raste. Stvaraju se uvjeti za razvoj patogenih gljivica kao što su Pythium, Fusarium i druge, zatim bakterije. Vegetativnu ili zelenu masu mogu napasti pepelnica, plamenjača, hrđa, antraknoza, pjegavost lista, trulež stabljike. 

Ulogu igra otpornost sorte

Usjev uljane repice pogađaju sklerotinija, razne truleži, pjegavost. Na kukuruzu se javlja mjehurasta snijet i plamenjača. U ovom periodu ječam je izuzetno osjetljiv na fuzariozu klasa, povećan je rizik od epidemije hrđe na listovima žitarica. Neka polja pod ječmom i pšenicom se već žute i listovi se suše.

Na žutu hrđu "nakalemile" se i lisne uši - kako zaštititi pšenicu?

Efekti zaštite se razlikuju, jer veliku ulogu igra otpornost sorte. U ovoj situaciji pepelnica i pjegavost se manje javljaju, ali se situacija s promjenom vremena može vrlo brzo preokrenuti. Zbog toga je bolje primijeniti fungicide širokog spektra zaštite.

Sistemici u vinogradima, voćnjacima i vrtovima

Vinovoj lozi u ovakvim uvjetima prijeti infekcija peronospore. Primarne infekcije su zabilježene početkom svibnja, a prošao je inkubacijski period. Veliki je pritisak spora i daljeg razvoja bolesti. Preporučuje se upotreba sistemika kao što su na bazi dimetomorfa i folpeta, folpeta i fosetila, fosetil-Al, folpeta, iprovalikarba, oksatiapiprolina i drugih. U zaštiti od pepelnice koristi se sumpor koji djeluje protiv lozinih grinja, ali i sistemici na bazi piriofenona, spiroksamin i drugi.

Voćnjacima prijete krastavost, posebno plantažama jabuke i kruške. I u ovom slučaju preporučuje se primjena fungicida sistemičnog djelovanja.

U povrću se preporučuje upotreba sredstava na bazi bakra i sistemika namijenjenih za određene kulture i faze razvoja. Za ekološke usjeve preporučuje se tretiranje poslije svake kiše.