Voda na polju: Presijavati, razbijati pokoricu, koristiti biostimulatore?

Nagodinu sijemo rižu, na polje bi mogli čamcem, tko zna tko će moj kukuruz brati... samo su neki od vaših komentara na situaciju koju su uzrokovale obilne kiše i poplave u pojedinim dijelovima zemlje. 

Iako prognostičari najavljuje stabilizaciju vremena, za bilo kakve poslove u polju treba čekati da se voda povuče i tek onda ići u procjenu štete. Kako kaže prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, situacija na poljima je različita. 

Ozimine u dodatnoj opasnosti

"Ako je riječ o kratkotrajnoj poplavi i niskoj temperaturi, bez puno sunca, većina usjeva će preživjeti, ali pod stresom. No, ako sunce zagrije jače, a voda se zadržala na usjevu, onda će biljke izgorjeti. To će ih iscrpiti i počet će propadati zbog gušenja korijena, a što također ovisi o tome koliko je vode u korijenovom sloju", pojašnjava Stipešević. 

Tuga na poljima, u vinogradima, voćnjacima diljem zemlje, vrgorsko polje postalo je jezero

Kaže kako su ozimine u dodatnoj opasnosti od širenja bolesti jer vlažno i toplo odgovara i gljivicama, tako da možemo očekivati biljne bolesti koje su već prisutne, kao što je žuta hrđa, ali i peronospora, pepelnica i druge. 

"Treba pratiti situaciju i tretirati u ovisnosti o pregledu polja. Dakle, ne može se reći da će svi morati tretirati, nego po potrebi. Treba otići na polje, vidjeti stanje, procijeniti štetu jer špricanje nije jeftino ni za ljude ni za okoliš", naglašava ovaj stručnjak i dodaje da po potrebi treba tražiti upute od savjetodavaca. 

Posijte postrnu kulturu

Ističe da tamo gdje se voda zadržala, i gdje se posijana kultura ne može spasiti, ondje treba posijati kakvu postrnu kulturu kratke vegetacije. "Tu mislim na suncokret, soju 000 grupe zrenja, heljdu, proso, sirak, nešto što će imati u tlu svu što treba. Bolje je i takav usjev nego ostaviti da na polju raste korov", komentira i upozorava da u njive treba ući samo ako se može jer će teška mehanizacija napraviti više štete nego koristi. 

U slučaju da se stvori pokorica, moguće je da će ju trebati razbijati, a ako se odluči na to, valja paziti da se ne oštete izrasle biljke. "Ako su niknule, onda je dobro, ali ako je kultura posijana baš prije kiša koje su "utukle" sjeme, treba pratiti stanje i vidjeti koliko su sjetvene plohe zbijene ili ne nad određenom kulturom. I držati palčeve da voda ne pobjegne prije nego dođu ljetne suše", zaključio je Stipešević. 

Kako izgledaju vaša polja i usjevi? Postavite svoje fotografije na naš KLUB

Problemi za ratarske kulture započeli su i prije ovih obilnih oborina. Prošle smo godine imali ekstremnu sušu koja se nastavila i ove zime. Nakon toga su kiše odgodile rokove sjetve i kašnjenja. Prvo zimska suša, a onda i kišno razdoblje za vrijeme sjetve, doveli su do pomicanja rokova. 

Biostimulatori kao pomoć usjevima

"Na istoku su pojedine kulture posijane, ali ne mogu niknuti, odnosno nema dovoljno sunčeve svjetlosti, a samim tim i fotosinteze. Pored toga, sada imamo i preveliko zadržavanje vode. Tu su i oscilacije temperature od dnevnih 20°C i više koje se noću spuste ponegdje i do 5°C zbog čega biljke trpe stres, a može im se pomoći primjenom biostimulatora", kaže marketing menadžer Josip Stanić iz tvrtke Timac Agro. 

Komentira kako je prije svega bilo važno primijeniti sve agrotehničke mjere kako bi se izbjegli potencijalni rizici. "Neki naši proizvođači su imali dovoljno vremena pripremiti tlo kako bi mogli posijati usjeve kada se voda dobro ocijedi. No, bilo je onih koji to nisu napravili", komentira on dodavši da se  trenutno ne može ući u polje i aplicirati bilo kakav proizvod.

"No, kada se bude u mogućnosti, biljci treba pomoći da nastavi rast i razvoj uslijed ovog stresa. Ona će ovu nepogodu osjetiti na prinosu. Uz primjenu biostimulatora ne možemo osigurati njezin puni potencijal prinosa, ali možemo ublažiti posljedice koje su nastale, i naći se između maksimalno potencijalnog prinosa i mogućeg razvoja situacije gdje prinosi uz ovakav start mogu pasti i za 30 posto", upozorava. 

Ističe kako su uslijed svih negativnih faktora biljke slabog imuniteta te će se kao takve teže boriti protiv bolesti i štetnika koji će doći čim zatopli.

Navodi kako se biostimulatori mogu koristiti na dva načina - preventivno da bi pomogli usjevu pred ključnim fazama kao što je cvatnja i oplodnja, a zbog moguće suše ili pak nakon što smo uvidjeli da biljka ima određeni problem. 

Ne ulazite teškom mehanizacijom

No, i Stanić upozorava da treba pričekati da se voda povuče je svaki ulazak teške mehanizacije dodatno pogoršava stvar. "Dolazi do zbijanja zemlje zbog čega su otežani daljnji prohodi kroz polje, bilo da je riječ o kasnijoj primjeni herbicida ili fungicida. A ako pričamo o soji, ona naročito ne podnosi nepravilno pripremljeno tlo i takozvane vagaše jer je heder prilikom berbe postavljen nisko." 

Ipak, zaključuje da će kanali koji su sada puni vode omogućiti pojedinim kulturama, kao što su šećerna repa i kukuruz, dobru opskrbljenost vlagom u dubljim slojevima.