Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smrtnost u poljoprivredi
  • 04.05.2021. 07:30

Istraživanje pokazalo: Radnici u poljoprivredi i prehrambenoj industriji najveće žrtve Covida-19

Pandemija sa sobom donosi povećanu smrtnost. Nedavna studija provedena u Kaliforniji pokazala je da je ona najveća među radnicima u prehrambenom sektoru i poljoprivredi.

Foto: Depositphotos/nehruresen
  • 295
  • 115
  • 0

Svakodnevne vijesti o broju umrlih zbog virusa SARS-CoV-2, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Pandemija je ušla u drugu godinu, a prošlog mjeseca i u svoj treći val. 

Osim zdravstvenog i socijalnog, ona predstavlja i ogroman ekonomski izazov. No, ljudski su gubici ono što nas najviše dira. 

Nedavno objavljena studija pod naslovom "Prekomjerna smrtnost povezana s pandemijom Covid-19 među građanima Kalifornije u dobi od 18 do 65 godina, prema djelatnostima i zanimanjima: ožujak do listopada 2020.", utvrdila je da su stope smrtnosti bile najviše među prehrambenim i poljoprivrednim radnicima s povećanjem od čak 39 posto. 

Autori studije poručuju da se ovim saznanjem itekako treba baviti jer su očito ovi sektori mjesta prijenosa virusa što zahtijeva provođenje strogih pravila, osiguranje radnih uvjeta, zaštitu radnika te distribuciju cjepiva upravo ovim skupinama ljudi. 

Od ožujka do listopada 2020.

U Americi ovo nije samo zdravstveni nego i rasni te etnički problem. Naime, smrtnost kod Latinoamerikanaca u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru porasla je za čak 59 posto. Kada je riječ o bijelcima, njih je 16 posto.

Prošle godine, nekako u ovo vrijeme, koronavirus je harao klaonicama i tvornicama za preradu mesa u SAD-u. Ušao je u čak 180 takvih objekata, a problemi su bili najveći tamo gdje dominiraju velike kompanije. Tada su mnogi mali klaonički pogoni zatvoreni zbog velikih postrojenja koja zapošljavaju tisuće radnika što je dovelo do uskog grla u američkom agrobiznisu.

Ondje veliki problem predstavlja i to što mnogi državljani SAD-a nemaju ni osnovnu zdravstvenu zaštitu. 

Smrtnost povećana i u Europi

Ni Europa nije bila pošteđena takvih slučajeva - bilo u klaonicama ili na poljima. Prošloga je ljeta jedna Rumunjka izjavila kako ju Njemačka više nikada neće vidjeti. Žalili su se tada istočnoeuropski radnici na neplaćene prekovremene sate, prljave smještajne kapacitete, nepostojanje mjera protiv koronavirusa.

Nadolazeći mjeseci donijeli su i ozbiljnost u pristupu prema radnicima i uvjetima rada, ali i povećanje troškova poljoprivrednicima. 

Kada je riječ o podacima o smrtnosti za vrijeme pandemije ovisno o djelatnosti, u Europskoj uniji oni ne postoje. No, da se ona općenito povećala u prošloj godini, pokazuju rezultati koje je ovoga mjeseca objavio Eurostat. 

Najveće povećanje zabilježeno je u travnju 2020. godine, s porastom od 25,1% u odnosu na prosjek istog mjeseca tijekom razdoblja 2016.-2019. U srpnju je ona pala da bi ponovni rast započeo u kolovozu i rujnu, a vrhunac dosegao u studenom i to za 40,7 posto.

Na početku pandemije, od 25 najugroženijih regija čak ih je 18 bilo u Italiji i Španjolskoj. No, u drugom, jesenskom valu, velik je broj zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi. 

Visokorizična poljoprivreda

Svakako treba napomenuti kako su poslovi u poljoprivredi općenito rizični. Prema posljednjim podacima Eurostata, u Europskoj uniji su na četvrtom mjestu kada je riječ o nesrećama koje imaju smrtni ishod, a nakon građevinarstva, poslova u transportu i skladištenju. One se, čemu smo svjedoci iz godine u godinu, najčešće odnose na traktorske nesreće. 

I u drugim je zemljama svijeta poljoprivreda jedno od najopasnijih zanimanja. Jedan od primjera je Australija gdje podaci koje je objavio SpringerLink pokazuju da je od 195 radnika smrtno stradalih u toj zemlji 2015. godine njih 53 dolazilo iz sektora poljoprivrede, šumarstva ili ribarstva (27%).

Ne treba zaboraviti i to kako su ovi radnici skloni sindromu sagorijevanja na radnom mjestu, takozvanom burn outu što je posebno naglašeno u vrijeme ove krize kada je upitno kako i gdje plasirati robu, kako se boriti sa sve većim zahtjevima institucija u korištenju novih metoda pri uzgoju, kako stoke tako i biljne proizvodnje. 


Tagovi

Smrtnost Poljoprivreda Pandemija Smrtni ishod Studija Burn out Stopa smrtnosti


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.