Zbog pandemije radnici u klaonicama diljem svijeta našli su se pod pritiskom da nastave raditi maksimalnom brzinom ne pridržavajući se distance i opasnosti od zaraze. Zbog uvjeta u kojima žive ali i uvjetima rada zaraza ulazi u jedan za drugim pogon za preradu mesa dovodeći radnike u opasnost.
Koronavirus je najteže pogodio klaonice i to u velikom broju zemalja širom svijeta uzrokujući probleme koji mogu imati dugoročne posljedice na sustave opskrbe hranom. Najteže je pogođen SAD gdje je virus ušao u čak 180 klaonica i tvornica za preradu mesa. Međutim, i ostale zemlje poput Irske, Španjolske, Australije, Njemačke, Brazila, Kanade i Velike Britanije bore se s istim problemom.
"Razlozi epidemije su kombinacija prenapučenih radnih uvjeta, radne snage koju često čine inozemni radnici koji žive u montažnim kućicama smještenim preblizu jedna drugoj, ali i činjenica da su tvornice ostale otvorene tijekom najveće krize izbijanja virusa“, rekao je za theguardian Ben Lilliston s Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku ističući da je situacija postala kaotična.
Problemi su najveći tamo gdje dominiraju velike kompanije. Naime, mnogi mali klaonički pogoni su zatvoreni zbog velikih postrojenja koja zapošljavaju tisuće radnika, a to je dovelo do uskog grla u američkom agrobiznisu kako je situaciju komentirao jedan kritičar.
Kratkoročno, ovo uzrokuje nestabilnost u lancu opskrbe i paničnu kupovinu mesa u SAD-u, ali podsjećamo, i eutanaziju milijuna životinja. Također, u pitanju je i zdravlje radnika.
Eutanaziraju svinje jer je prerađivačka industrija prestala s radom?
Dugoročno, problemi će pokrenuti pitanja stabilnosti i nedostatka otpornosti u trenutnom sustavu kojim dominira nekoliko međunarodnih tvrtki poput Cargilla, JBS-a, Tysona i Smithfielda.
Više od 3.000 američkih radnika u mesnoj industriji pozitivno je na COVID-19, a najmanje njih 44 je umrlo, stoji u priopćenju sindikata za mesnu industriju. Poteškoće s poštivanjem fizičke udaljenosti, loši higijenski i prenapučeni životni uvjeti radnika doveli su do katastrofe u klaonicama diljem svijeta. Radnici su išli na posao, iako su se osjećali loše, zbog straha od ekonomske nesigurnosti. Nekima je ponuđen i bonus od 500 dolara samo da nastave raditi.
Zatvoreno je tek oko 20 takvih objekata u SAD-u, a Udruženje za hranu i radnike pozvalo je Trumpovu administraciju i mesne kompanije poput Tyson Foods Inc i JBS-a da učine više kako bi zaštitili radnike od bolesti.
Podsjećamo, i Njemačka je zbog izbijanja virusa u klaonicama pooštrila pravila rada, a zabranit će rad u pakirnicama mesa koje angažiraju radnika preko agencija za zapošljavanje. Naime, u tamošnjim je klaonicama prijavljeno više od 600 slučajeva oboljenja , a pandemija je izazvala oslanjanje prehrambene industrije na rad inozemnih radnika, posebno iz Rumunjske, ali i migranata.
Zbog teških uvjeta rada u klaonicama Njemačka pooštrava pravila
U Kanadi je potvrđeno 949 slučajeva u Cargillovoj tvornici u Alberti, u Australiji su zbog 70 zaraženih zatvorili pogon Cedar Meats u Melbourneu kako bi sve prostorije raskužili od virusa. U Brazilu se zaraza proširila u devet pogona, a virusu je izloženo više od 16.000 radnika. U Irskoj je zaraženo 560 radnika, a u Španjolskoj se nisu mogli složiti oko broja - prvi serološki testovi su pokazali da je riječ o 200 ljudi dok su obavljeni i naknadni testovi na još 284 radnika.
"Vidimo rezultate konsolidacije mesne industrije i vertikalne integracije usmjerene na povećanje profita kroz visoku produktivnost i niske plaće bez obzira na učinke“, izjavila je sociologinja Mation Nestle te nadodala kako u toj radnoj filozofiji radnici nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu ni na bolovanje te da je to sada došlo na naplatu.
Što je prehrambeni nacionalizam i hoće li dovesti do nelojalne konkurencije?
Megakompanije kao što su Cargill, JBS, Tyson i BRF tvrde da čine sve što mogu kako bi se popravila situacija. JBS je zaposlio epidemiologe, BRF plaća konzultante koji će ih savjetovati što im je činiti, a Tyson je odlučio nagraditi djelatnike sa 120 milijuna dolara bonusa zahvalnosti.
"Ovo je trenutak za prekretnicu. Ako ste ikad poželjeli vrijeme u kojem su održivi prehrambeni sustavi bili zamislivi, u kojima ste radnu snagu bili spremni uključiti u trajnu transformaciju ... sada je trenutak za to.", rekao je za france24 Raj Patel, profesor sa Sveučilišta u Texasu i stručnjak za globalni prehrambeni sustav.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 2 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
