• Prehrambeni nacionalizam
  • 19.05.2020. 07:30

Što je prehrambeni nacionalizam i hoće li dovesti do nelojalne konkurencije?

Prošlog je tjedna francuski ministar poljoprivrede Didier Guillaume pozvao građane na prehrambeni, poljoprivredni patriotizam. Konkretno, da kupuju francuske jagode i rajčice, a ne španjolske, iako su one jeftinije. Sada se već govori o prehrambenom nacionalizmu.

Foto: Depositphotos/kasto
  • 643
  • 333
  • 0

Prehrambeni nacionalizam - izraz je uzrokovan pandemijom koronavirusa. Prvo je njime opisana politika Rumunjske, Rusije, Ukrajine i Kazahstana koje su uvele ograničenja u izvozu žitarica kako bi zaštitili domaće tržište.  

No, sada se primjenjuje i za politiku onih vlada koje građanima poručuju da kupuju lokalne proizvode, novčanim sredstvima spašavaju domaće proizvođače i tako potiču nelojalnu konkurenciju. Na portalu Politico čak pišu o kulinarskom jingoizmu koji prijeti jedinstvenom tržištu EU-a. 

Naime, prošlog je tjedna francuski ministar poljoprivrede Didier Guillaume pozvao građane na prehrambeni, poljoprivredni patriotizam. Konkretno, da kupuju francuske jagode i rajčice, a ne španjolske, iako su one jeftinije. 

Neke su zemlje otišle i dalje. 

U Poljskoj prozvali prerađivače mlijeka 

Poljska vlada imenovala je i tako posramila 15 domaćih prerađivača mlijeka koji su uvozili sirovinu iz drugih zemalja EU, umjesto da ga otkupljuju od domaćih mljekara. Ovakvim su potezom željeli ojačati sektor pogođen koronavirusom. I nakon što su uklonili popis sa svoje službene stranice, ondje i dalje stoji izjava kako "ekonomski patriotizam tih poduzeća izaziva zabrinutost". Ovaj je potez razbjesnio poljsko udruženje mljekara te su komentirali da bi se "zemlja koja se ponosi izvozom visokokvalitetne hrane, trebala suzdržati od bilo kakvih protekcionističkih inicijativa". Napomenuli su kako njihov mliječni sektor izvozi oko 30 posto svoje proizvodnje. 

Slična je situacija i u Austriji. Podsjetimo, prvo je bečki gradonačelnik Michael Ludwig pozvao svoje sugrađane da kupuju domaće proizvode kako bi time pomogli osigurati radna mjesta i ojačati lokalno gospodarstvo. "Kupovinom domaćih proizvoda možemo doprinijeti i klimatskim promjenama jer se tako smanjuje transportna udaljenost između proizvođača i potrošača", izjavio je tada.  

Nakon toga je i austrijska ministrica poljoprivrede Elisabeth  Köstinger najavila da vlada radi na "regionalnom bonusu" za hranu, čime bi lokalna hrana dobila određene prednosti kako bi ojačala sektore pogođene krizom zbog Covid-19 virusa, javljaju tamošnji mediji. Ipak, naglasili su da će taj proces morati biti u skladu s međunarodnim trgovinskim i EU standardima. 

Pijte i jedite domaće

Francuska vlada je još u ožujku pregovarala sa supermarketima oko kupovine lokalne hrane pa sada najveći trgovački lanci poput Carrefour i E.Leclerc hranu nabavljaju od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava. 

Slično je i u Engleskoj. Predsjednica Nacionalnog saveza poljoprivrednika Engleske i Walesa Minette Batters ovog je mjeseca poručila zastupnicima u Donjem domu da će pisati vladi da zatraži nabavu stopostotne britanske hrane kad god je to moguće. Slične pozive uputilo je i portugalsko, grčko i bugarsko ministarstvo.

Podsjetimo, belgijski farmeri su molili svoje građane da povećaju konzumaciju prženih krumpirića jer će im propasti 750.000 tona krumpira nagomilanih u skladištima. Francuze se tražilo da jedu više sira, Britance da piju više čaja. 

Pa i sam EU povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski je na sastanku s predstavnicima Copa Cogece krajem travnja izjavio: "Moramo osigurati samodostatnost poljoprivrede, ne smijemo ovisiti o uvoz. Isto tako važno je napraviti balans da naša roba dođe na lokalno tržište i da nema prepreka." No, kasnije je komentirao kako treba pratiti situaciju jer postoji rizik od nepoštene konkurencije na zajedničkom tržištu. 

Klöckner upozorava na potrošački nacionalizam

Na tom je tragu i izjava njemačke ministrice poljoprivrede. Naime, Julija Klöckner je svoje kolege upozorila na "potrošački nacionalizam". Naglasila je da bi se zemlje EU trebale suzdržati od provedbe protekcionisitčkih politika u pomaganju u oporavku svojih gospodarstava. 

U korist nelojalnoj konkurenciji ide i to što je osam zemalja, članica EU iskoristilo privremena, opuštena pravila tržišnog natjecanja te su za svoje poljoprivrednike izdvojili više od 1,2 milijarde eura državne pomoći. 

Podsjetimo na najnoviji takav primjer. Zbog velikih gubitaka, Europska je komisija utvrdila program u vrijednosti 650 milijuna eura koji će nizozemskim tvrtkama u sektoru cvijeća, vrtlarstva, ali i uzgoja krumpira nadoknaditi gubitak prihoda ili dodatnih troškova koji su povezani s padom potražnje za njihovim proizvodima.

Opravdano se možemo zapitati hoće li ovakvi postupci narušiti do sada ravnopravne uvjete na jedinstvenom EU tržištu. Posljedice će pokazati vrijeme. 


Tagovi

Prehrambeni nacionalizam Nelojalna konkurencija Patriotizam Domaća hrana Lokalna hrana Pandemija Covid 19


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pjenušavi Zagorci na Vuglecu Na Vuglec bregu kod Borisa Vugleca, u zatišju između dvaju napada koron... Pročitaj cijelu bilješku »