Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štete od divljači
  • 13.07.2022. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Ima li rješenja za štete od divljači i tko snosi odgovornost?

Ne postoji interes osiguravajućih kuća za kreiranje police osiguranja koja bi pokrivala štetu koju počini divljač, čulo se na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu. Slijedi izmjena Zakona o lovstvu?

Foto: Martina Popić
  • 833
  • 134
  • 0

"Čini se da pomaka po pitanju reguliranja šteta od divljači nema“, rekla je na početku nove tematske sjednice o ovoj problematici predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i dodala kako je u tri navrata pisanim putem od Ministarstava poljoprivrede zatražila informaciju o održavanju najavljenog sastanka s Hrvatskim lovačkim savezom na kojem se je trebao postići dogovor oko rješenja problema. No, odgovor nije stigao.

Ministarstvo je, pojasnio je državni tajnik Šime Mršić, raspisalo u studenom 2021. natječaj za sufinanciranje nabave zaštitnih sredstava za sprečavanje šteta od divljači s vrijednošću od 2 milijuna kuna, koji iznos je u potpunosti iskorišten. Iste je godine raspisan i natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u iznosu od 6 milijuna kuna, od kojih je, zbog kratkog vremenskog roka, iskorišten tek mali dio sredstava.

"Početkom ove godine raspisan je novi natječaj ukupne vrijednosti 4 milijuna kuna, od kojih je do sada ukupno dodijeljeno 2,2 milijuna kuna potpore, a za koji su prijave otvorene do 15. studenoga ili do iskorištenja svih sredstava", naveo je i rekao kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za kreiranje police osiguranja koja bi pokrivala štetu koju počini divljač.

Osiguravajuće kuće nezainteresirane 

Podsjetio je da je resorno ministarstvo donijelo Naredbu o smanjenju brojnog stanja divlje svinje, kojom je osiguran napredak u provođenju izlučenja u lovnoj godini 21/22 za gotovo 30 posto u odnosu na 18/19. 

Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Ivica Budor upozorio je kako su lovci iskoristili 30 posto ukupno raspoloživih sredstava kojima je sufinancirana nabava zaštitnih sredstava, te kako im od 14,5 milijuna eura namijenjenih sprečavanju afričke svinjske kuge nije osigurana niti jedna kuna premda su bili u obvezi poštivati određene mjere (dezinfekcija osoba i vozila, provođenje nadzora, evidencije).

Štete od divljači na usjevima enormne, treba bolje riješiti i pitanje vuka

Također je naglasio kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za police osiguranja kojima bi poljoprivrednici osigurali svoje usjeve i nasade od šteta od divljači, i da je to potrebno riješiti u dijalogu nadležnih ministarstava, Hrvatskog lovačkog saveza i osiguravajućih kuća.

"Potrebno je pristupiti izmjenama Zakona o lovstvu, kojima bi se jasno odredile obveze institucija, poljoprivrednika i lovoovlaštenika. Republika Hrvatska treba jasno odrediti kome divljač pripada i tko za nju snosi odgovornost, a posebno imajući u vidu da se trenutno isplaćuje šteta samo za štete koju prouzroči u prometu“, rekao je Budor i istaknuo kako su kao Hrvatski lovački savez ponudili Ministarstvu poljoprivrede model rješavanja ovih šteta, no na isti nisu dobili odgovor. 

Ulazak divljači u usjeve i njihova stradanja u prometu nisu rijetkost

Kako stoji u priopćenju sa sjednice, član Odbora Josip Đakić predložio je da se pravo na potpore u poljoprivredi veže uz obvezu osiguranja poljoprivrednih površina. Na problem ulaska divljih svinja u urbane cjeline upozorila je Đurđica Sumrak, a Nikša Vukas mišljenja je kako su zaštitna sredstva i repelenti koji se koriste za odbijanje divljači neučinkoviti, pa je potrebno razmišljati o drugim načinima zaštite. Mijo Latin je, govoreći o šteti koju čini sivi vuk na Banovini i u Dalmatinskoj zagori upozorio kako su naknade za počinjenu štetu preniske, što bi moglo dovesti i do odustajanja od poljoprivredne i stočarske proizvodnje.

Ljubomir Kolarek je podsjetio da lovačka društva osiguravaju svoje objekte, pa bi se u tom smislu kroz jedinstvenu policu osiguranja mogle osigurati i štete od divljači. Drugi način osiguranja sredstava bio bi kroz povećanje police osiguranja za auto vozila. Na velike štete koju divljač čini u Baranji podsjetio je Stipan Šašlin rekavši kako ih inicira i promjena stanišnih uvjeta i smanjenje područja na kojima divljač obitava, a što se posebno očituje u visokim ogradama kojima veliki poljoprivredni proizvođači ograđuju svoje proizvodne površine. Predložio je da bi štete trebalo isplaćivati po istom modelu kako se isplaćuju štete od zaštićenih vrsta.

Ne postoje točni podaci o broju jedinki divljači?

Da problem šteta od divljači nije samo hrvatski, već i svih država u okruženju ukazao je Siniša Jenkač istaknuvši kako je potrebno formirati povjerenstvo koje bi na razini regije pratilo migracije divljači i temeljem ovih analiza izradilo protokole postupanja. 

"Poljoprivrednici u svim dijelovima Hrvatske su ogorčeni jer su izloženi velikim štetama od divljači i ukoliko se problem ne riješi, uskoro ćemo morati donijeti zakon o zaštiti poljoprivrednika", rekla je Petir navodeći da je dobro što je prihvaćen prijedlog Odbora za poljoprivredu kojim se osigurala potpora za nabavu pastira, ograda i drugih zaštitnih sredstava, no istaknula kako to nije dostana pomoć jer se ni poljoprivrednici, a ni lovci više ne mogu nositi sa situacijom na terenu, te je zbog toga potrebna žurna reakcija.

50 kn viša cijena police auto osiguranja riješila bi probleme naleta na divljač

U tom smislu potrebno je, čulo se, razmotriti mogućnosti prilagodbe Zakona o osiguravajućim društvima kojom bi se osigurala njihova adekvatna reakcija na problem nadoknade šteta od divljači, ali i Zakona o lovstvu da se stvore učinkovitiji instrumenti za brže rješavanje ovog problema. Ukazala je i na postojanje razlika u podatcima koji su prikazani u Lovno-gospodarskoj osnovi i stvarnog broja divljači u lovištima, a isto se odnosi i na akcijske planove zaštićenih vrsta.

"Potrebno je imati točne podatke o broju jedinki jer je to jedini način za preveniranja štete, a bilo bi dobro koristiti i iskustva drugih država“, dodala je te upozorila kako je, iz odgovora koje je Odbor za poljoprivredu zaprimio od hrvatskih županija razvidno da postoje različita postupanja i da ne postoji međusobna komunikacija, koja je itekako potrebna. 

Ograde nerijetko ne sprječavaju izlazak životinja 

Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Igor Kreitmayer je odgovorio kako postupak utvrđivanja štete od zaštićenih vrsta traje u prosjeku od 6 do 7 mjeseci, te kako je, s namjerom osiguranja tržišne vrijednosti naknade za štete koju počine ove vrste, u tijeku novelacija Pravilnika  i cjenika. Rekao je i kako za provođenje odstrjela zaštićenih vrsta trebaju biti ispunjeni preduvjeti te kako je važno ulagati u zaštitu stoke gradnjom obora, korištenjem pasa čuvara i električnih pastira.

Novi odštetni cjenik za stoku stradalu od zvijeri trebao je stupiti na snagu - gdje je zapelo?

Najavio je održavanje zajedničkog sastanka predstavnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza, na kojoj će se o ovim problemima, raspravljati sljedeći tjedan.

"Izmjene Zakona o lovstvu su, zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta, planirane za prvo tromjesečje sljedeće godine", odgovorio je Šime Mršić i rekao kako odgovornost za štetu koju počini divljač snosi lovoovlaštenik. Dodatna sredstva osigurat će se planiranim izmjenama Zakona o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti.

Istaknuo je i da zbog velikog broja šteta od divljači nije moguće uspoređivati ih sa štetama koje počine zaštićene vrste, te bi za primjenu istog modela utvrđivanja i naknade bio potreban veliki broj ovlaštenih procjenitelja, što bi postojeću proceduru još više zakompliciralo. U provedbi novog natječaja za nabavku zaštitnih sredstava u obzir će se uzeti i poljoprivrednici koji su već pretrpjeli štetu od divljači. 


Tagovi

Štete od divljači Zaštita usjeva Zaštita stoke Odbor za poljoprivredu Šime Mršić Marijana Petir Ivica Budor


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zbunjenje kokice.

P.S. zadnja fotka sve govori ;)