• Divljač
  • 26.04.2021. 08:45

Štete od divljači na usjevima enormne, treba bolje riješiti i pitanje vuka

U državnom proračunu je za ovu godinu predviđeno 60 milijuna kuna na ime šteta od divljači od čega 15 za one na poljoprivrednim usjevima, čulo se na saborskom Odboru za poljoprivredu.

Foto: Depositphotos/GoranJakus
  • 826
  • 269
  • 0

Saborski Odbor za poljoprivredu održao je tematsku sjednicu o štetama koje počini divljač na poljoprivrednim usjevima, ali i do sada provođenim mjerama, naknadama, mogućnostima prevencije i smanjenja šteta, oblicima provođenja mjera zaštite i utjecaja njihova provođenja na očuvanje okoliša i bioraznolikosti u RH. 

"Raspravu smo pokrenuli u cilju održivog upravljanja divljim životinja u Hrvatskoj jer imamo enormni porast šteta od ptica, dabrova i poskoka, ali i kako bi poslali poruku našim poljoprivrednicima koji žive u velikom strahu zbog nesigurnosti koju trpe zbog sve većih štete na usjevima, ali i voćnjacima i pašnjacima, da nastave s vrijednom proizvodnjom hrane za sve nas", kazala je na početku 22. sjednice predsjednica Odbora Marijana Petir.

Crkavica za štete od vuka

Prema njezinim riječima, nužno je bolje riješiti i pitanje održivog upravljanja vukom, koji se, kako se čini, oporavio kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Dodala je da su francuski stočari nezadovoljni sa 30 milijuna eura budžetom na ime odštete od divljači, gdje 360 vukova u Alpama napravi štetu na 12.000 domaćih životinja. U Hrvatskoj je 200 vukova 2016. godine usmrtilo 2.346 domaćih  životinja za što su hrvatski poljoprivrednici dobili crkavicu od 200.000 eura. "Držim da bi pitanje neujednačnih naknada za štete od divljači trebalo riješiti na europskom Vijeću", istaknula je Petir.

Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić kazao da je u državnom proračunu za ovu godinu predviđeno 60 milijuna kuna na ime šteta od divljači od čega 45 milijuna kuna na one u prometu, a 15 milijuna kuna za štete na poljoprivrednim usjevima. Dodao je da niti jedna ponuda osiguravajućih kuća nije pristigla za jedinstvenu policu osiguranja ovih šteta, na ime kojih je od 2018. godine izdvojeno 67,4 milijuna kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat, kazao je da je država, prema Zakonu o zaštiti prirode, odgovorna za štete od divljih životinja koje čini vuk na prvom mjestu, ali i ris i poskok, te ptica i pčela na žitaricama. Dodao je da je u zadnjih pet godina na ime šteta od divljači isplaćeno 1.750.000 kuna, te drži nužnim da se ponove natječaji iz tipa operacije 4.1.1, predviđenim za financiranje nabave električnih pastira i tornjaka, kao i osigura stručna potpora za učinkovito korištenje ovih sredstava.

Zemlju oru divlje svinje 

Govoreći o složenoj problematici zaštite poljoprivrede od divljači, prije svega usjeva, ali i domaćih životinja, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) Đuro Dečak je kazao da lovci, kojih je 62.000, a dvije trećine su stariji od 50 godina, ne mogu odgovarati za državnu imovinu, odnosno nastale štete od divljači. On je više puta ponovio da dok je "loša klima" u Upravi za lovstvo Ministarstva poljoprivrede, da se uzaludno baca novac na štete od divljači jer to nije pomoć lovačkim udrugama, kojih je oko 200 pred bakrotom zbog njih, a u problemima su i neki županijski savezi.

Predstavnik Hrvatskog šumarskog instituta Miroslav Benko, ističe da se 90 posto šteta od divljači na usjevima odnosi na divlje svinje, čija se populacija proširila iz više razloga od onih globalnih, u prvom redu klimatskih do zapuštenih i neodržavanih ruralnih područja. Osim toga, drži da bi se uključivanjem 10 država jugoistočne Europe, ali i šumara i agraraca, odnosno struke, ovaj golemi problem riješio učinkovito u tri do pet godina, a da bi njegov trošak od deset milijuna eura, iznosio dva miliijuna kuna godišnje po jednoj državi.

S druge strane, poljoprivrednici, Rodoljub Džakula sa Banovine i Petar Pranjić iz Baranje, upozorili su na čitav niz gorućih problema, među njima i uništene usjeve zbog žilet žice na granici s Mađarskom zbog koje se divlje životinje ne mogu slobodno kretati prirodom. Prvi je kazao da su nužna hitna i učinkovita rješenja, kao što je sanitarni odstrjel divljih svinja. "Jer za pet godina, koliko bi trebao trajati predloženi projekt, na Banovini više neće biti potrebe za očuvanjem uništenih usjeva i njiva", drži on.

Zbog jelena u Baranji ne siju kukuruz i šećernu repu 

Naime, Džakula ima 260 ha zemljišta od čega 106 ha pašnjaka, koje sada "oru divlje svinje", što mu Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ne priznaje, odnosno gubi potpore. "To iz ureda u Zagrebu sve izgleda 'ružičasto', ali tko ne vjeruje, pozivam ga da dođe na teren", poziva.

Pranjić, pak, ističe da poljoprivrednici u Baranji, koji imaju i dodatni problem sa zatvorenom granicom za divlje životinje sa Mađarskom, pa se one vraćaju i ostaju kod nas u getu, više ne siju najisplativije kulture, kukuruz i šećernu repu jer ih uništavaju krda od po 150 jelena. 

U opširnoj raspravi, član Odbora Stipan Šašlin, koji je i lovac, kazao je da divljač nije naša već je naslijeđena i moramo je ostaviti budućim generacija, a da se jedino dronom, zbog golemih područja, mogu vidjeti razmjeri šteta koju ona čini u Baranji, ali i drugim krajevima od Podravine, Moslavine do Dalmatinske zagore i Like. Drži da odgovorni moraju naći hitno i učinkovito rješenje, jer sada su nekada na dobitku zemljoposjednici, a nekada lovozakupci u 1.070 lovišta u RH. 

Trovanje divljači na otocima 

Kako se čulo, primjer kada su divlje guske u Baranji u tri dana popasle 40 ha suncokreta, riješen je brzo što se tiče odštete, koje se sada isplaćuju u tri mjeseca, a nekad je to bilo i tri godine. 

Član Odbora Josip Đakić drži da je rješenje ovog problema u zatvorenom krugu, vezanju poticaja i osiguranja usjeva, kao i kod elementarnih nepogoda. Nadalje, član Odbora Vilim Matula upozorio je na krda divljih svinja, ali i jelena na Cresu i Krku gdje trovanje divljači, koja mahom uništava vinograde, plaćaju bjeloglavi supovi.   

Odgovarajući na upite, Mršić je kazao da se štete na usjevima od strane divljači ne mogu financirati iz EU fondova, a da je prošle godine odstrijeljeno 37.089 divljih svinja, a toliko je bilo i godinu dana ranije. Pozvao je sve zainteresirane na sastanak u resorno Ministarstvo kako bi iznašli cjelovito rješenje za ovaj sve veći problem jer su u pandemiji i lovačke aktivnosti bile manje.     


Tagovi

Divljač Štete od divljači Divlje životinje Odšteta Saborski odbor za poljoprivredu


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB