I dalje rastu cijene hrane: Od mesa, svinjetina najviše poskupjela

Globalne cijene hrane nastavile su rasti i u ožujku 2026., a ključni razlog su sve skuplja energija i poremećaji povezani s geopolitičkim napetostima. Pokazuju to najnoviji podaci Food and Agriculture Organization (FAO), prema kojima je indeks cijena hrane zabilježio drugi uzastopni mjesečni rast.

FAO-ov indeks cijena hrane (FFPI) u ožujku je iznosio 128,5 bodova, što je povećanje od 2,4 posto u odnosu na veljaču. Iako je indeks blago viši nego prije godinu dana, i dalje je gotovo 20 posto ispod rekordne razine iz ožujka 2022. godine.

Rast je zabilježen u svim kategorijama, od žitarica do mesa, mliječnih proizvoda, biljnih ulja i šećera, pri čemu su cijene energenata odigrale ključnu ulogu.

Žitarice blago poskupljuju, riža pojeftinjuje

Cijene žitarica u ožujku su porasle za 1,5 posto u odnosu na veljaču. Najveći rast zabilježen je kod pšenice, čije su cijene porasle za više od 4 posto, ponajprije zbog lošijih očekivanja uroda u Sjedinjenim Američkim Državama uslijed suše te mogućeg smanjenja sjetvenih površina u Australiji zbog visokih troškova gnojiva.

S druge strane, povoljniji vremenski uvjeti u Europi i stabilna opskrba ublažili su pritisak na rast cijena. Kukuruz je poskupio tek neznatno, dok su cijene ječma i sirka također porasle.

Za razliku od ostalih žitarica, riža je pojeftinila za oko tri posto. Pad cijena rezultat je slabije potražnje na međunarodnom tržištu, pritiska novih žetvi te slabljenja pojedinih valuta u odnosu na američki dolar.

Prvi rast cijena hrane nakon pet mjeseci: Najviše je poskupjela jedna žitarica

Najveći rast zabilježen je kod biljnih ulja. FAO-ov indeks za ovu kategoriju porastao je za više od pet posto, što je već treći uzastopni mjesec rasta, a ujedno i razina viša nego prije godinu dana.

Cijene palminog ulja dosegnule su najvišu razinu od sredine 2022., potaknute rastom cijena sirove nafte i slabijim proizvodnim rezultatima u Maleziji. Poskupljenje energije povećalo je i interes za biogoriva, što dodatno utječe na potražnju za uljima.

Sojino je zabilježilo tek blagi rast zbog povećane ponude iz Južne Amerike, dok su cijene suncokretovog i repičinog ulja rasle zbog ograničene ponude, osobito iz crnomorske regije, te povećane potražnje za energentima.

Rast cijena mesa predvođen svinjetinom

Cijene mesa u ožujku su porasle za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, a čak osam posto na godišnjoj razini. Glavni pokretač rasta bila je svinjetina, čije su cijene porasle zbog jače sezonske potražnje u Europskoj uniji.

Blagi rast zabilježen je i kod govedine, ponajviše zbog smanjene ponude u Brazilu, gdje je manjak stoke ograničio izvoz unatoč snažnoj globalnoj potražnji.

S druge strane, cijene janjetine su pale zbog povećane ponude iz Novog Zelanda, dok je perad pojeftinila, uglavnom zbog dobre opskrbe iz Brazila i stabilne potražnje.

Uoči Uskrsa: Kome ide čak 90% mađarske janjetine i po kojoj cijeni?

Nakon višemjesečnog pada, cijene mliječnih proizvoda u ožujku su zabilježile rast od 1,2 posto. Ipak, i dalje su znatno niže nego prije godinu dana.

Rast su predvodili mlijeko u prahu i maslac, potaknuti snažnom globalnom potražnjom i sezonskim padom proizvodnje mlijeka u Oceaniji. Cijene sira nastavile su padati, osobito u Europskoj uniji, gdje je povećana proizvodnja i slabija potražnja pritisnula tržište.

Najveći skok među svim kategorijama zabilježio je šećer, čija je cijena porasla za više od 7 posto i dosegnula najvišu razinu od kraja 2025. godine.

Rast cijena ponajviše je povezan s višim cijenama nafte, zbog čega se očekuje da će Brazil, najveći svjetski izvoznik šećera, veći dio šećerne trske usmjeriti u proizvodnju etanola.

Dodatni pritisak na cijene dolazi i iz geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, koje utječu na globalne trgovinske tokove. Ipak, rast cijena donekle je ublažen dobrim izgledima za globalnu proizvodnju u sezoni 2025./2026., osobito u Indiji i Tajlandu.

Energija i geopolitika oblikuju tržište

Ukupni podaci FAO-a jasno pokazuju kako tržište hrane sve više ovisi o kretanjima na energetskom tržištu i geopolitičkim okolnostima. Rast cijena energenata povećava troškove proizvodnje, ali i utječe na preraspodjelu sirovina, primjerice prema biogorivima.

Uz to, eskalacija sukoba na Bliskom istoku dodatno unosi nesigurnost u globalne lance opskrbe.

Iako trenutačni rast cijena nije ni blizu rekordnih razina iz 2022., stručnjaci upozoravaju da bi daljnji poremećaji mogli nastaviti vršiti pritisak na tržišta hrane. U takvim okolnostima, stabilnost opskrbe i prilagodba proizvodnje ostaju ključni izazovi za globalni prehrambeni sustav.