Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijena pšenice
  • 13.07.2020. 13:30

HPK: Kuna za kilogram pšenice je ispod očekivanja i realnih troškova

Na žalost, čelni ljudi Žitozajednice sada nisku otkupnu cijenu, koja je jedna od najnižih u Europi, ali i regiji, opravdavaju nemogućnošću izvoza na vanjska tržišta, što je apsurdna izjava za državu koja ima problema u brojnim proizvodnjama i štetna je za domaće poljoprivrednike, ističu iz HPK.

Foto: Depositphotos/dusanpetkovic
  • 2.432
  • 144
  • 0

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori izrazili su nezadovoljstvo zbog izjave direktorice gospodarskog interesnog udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednica, Nade Barišić koja je u HRT-ovoj poljoprivrednoj emisiji Plodovi zemlje izjavila kako su domaći otkupljivači pšenice u problemu jer Hrvatska ove godine ima ogromne viškove te žitarice koji se neće moći plasirati na izvozna tržišta te da je otkupna cijena koja se trenutno nudi proizvođačima realna.

"Početkom lipnja objavili smo na konferenciji za medije kako se ove godine očekuje dobar urod i dobra žetva pšenice, što je u situaciji s koronakrizom velika prednost za državu koja je ovisna o uvozu hrane i uvozi ogromne količine mlinsko-pekarskih proizvoda. Naša je procjena tada bila da Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju te žitarice od najmanje 750 tisuća tona sa zasijanih 136 tisuća hektara, a poljoprivrednici su predviđali otkupnu cijenu za pšenicu standardne kakvoće ne nižu od 1,20 kuna po kilogramu.

Žetva u punom jeku, otkupna cijene pšenice od 0,90 kn/kg?

Na žalost, čelni ljudi Žitozajednice sada nisku otkupnu cijenu, koja je jedna od najnižih u Europi, ali i regiji, opravdavaju nemogućnošću izvoza na vanjska tržišta, što je apsurdna izjava za državu koja ima problema u brojnim proizvodnjama i štetna je za domaće poljoprivrednike", komentiraju u HPK u svom priopćenju.

Prosječna otkupna cijena oko kune

Naglašavaju i kako koronakriza nije negativno utjecala na ratarsku proizvodnju, a kada je riječ o otkupu, hrvatski poljoprivrednici očekuju da će se on, kako za pšenicu tako i za sve druge proizvodnje odvijati sukladno Zakonu o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse te da otkupna cijena pšenice ne smije biti niža od proizvođačke.

"Prosječna otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj bit će oko 1 kunu za kilogram što je ispod naših očekivanja i realnih troškova proizvodnje. Moramo biti zadovoljni što je ove godine prinos iznad prosjeka te što ćemo imati dovoljno pšenice za domaće potrebe, ali i za izvoz. U ovoj situaciji, kada ne znamo kako će se dalje razvijati situacija s korona krizom i što se može očekivati od trgovine poljoprivrednim proizvodima na jesen i zimu, pozivamo Vladu RH da stane u zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača.

EU očekuje najlošiju žetvu uljane repice unazad 14 godina?

U HPK smatraju kako bi Hrvatska po uzoru na organizirane države trebala osigurati zalihe za najmanje godinu dana, te bi se tržišni viškovi trebali zadržati u robnim zalihama. "Također smo uvjereni da u sadašnjoj situaciji otkupljivači namjerno i svjesno manipuliraju s podacima i tvrdnjom da će Hrvatska imati proizvodnju od oko 1 milijun tona, s ciljem dodanog rušenja otkupne cijene s kojom ionako nismo zadovoljni“, upozoravaju.

Za razliku od drugih kultura, ova je jedna od rijetkih gdje Hrvatska dobro stoji, samodostatna je i relativno konkurentna, a hrvatske potrebe za njom su oko 400 tisuća tona, što znači da će za izvoz biti preko 350 tisuća tona.

Robna zaliha za mjesec dana

HPK smatra kako je izvoz pšenice i drugih ratarskih kultura dobar, ali je važno da se domaća ugradi u domaće proizvode te se stvori dodana vrijednost u poljoprivredi. Naglašavaju da je zbog toga važno potaknuti nove snažne investicije u proizvodnju artikala sačinjenih od vlastitih sirovina kako bismo bili konkurentni. Za vrijeme koronakrize najviše su se tražili upravo proizvodi od pšenice, brašno i pekarski proizvodi, a Hrvatska ju je imala u robnim zalihama za mjesec dana, dok je prosjek u EU 43 dana.

Stvaranje zaliha hrane sve više dobiva na važnosti: Do 2021. godine novi plan

“Smatramo da Hrvatska u robnim zalihama treba imati pšenice za 12 mjeseci zbog čega je nužno ulagati u izgradnju skladišnih kapaciteta. Također, mora pronaći način da više investira kroz Program ruralnog razvoja u razvoj domaće mlinsko-pekarske industrije i u nove tehnologije kako bi se mogla nositi s konkurencijom te se smanjio apsurdno veliki uvoz pekarskih proizvoda u zemlju koja u proizvodnji pšenice ostvaruje dobre rezultate, a kroz manipulacije otkupljivača i rušenje otkupne cijene svjesno se želi urušiti i ovu proizvodnju koja je temelj poljoprivrede svake države“, zaključuju iz komore.

Inače, država je lani uvezla 31.568 tona brašna za što je potrošeno gotovo 10 milijuna eura. Kada bi se na to dodala vrijednost uvoza gotovih pekarskih proizvoda vidjelo bi se koliko prostora ima za povećanje dodane vrijednosti kada bi se domaća poljoprivreda povezala s prehrambenom industrijom.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

HPK Žitarice Pšenica Urod Prinosi Otkup Zaliha


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P