Francuska ima "farmersku" ligu i poljoprivredna je velesila koju godinama muče brojni problemi

Francuska je na vrhu europske poljoprivrede s 18 posto udjela u ukupnoj agrarnoj proizvodnji, ispred Italije i Španjolske. Prošle je godine imala 389.000 farmi, a u deset godina ih je izgubila čak 100 tisuća (2010. je brojala 490.000). Na njima je u 2019. živjelo i radilo 824.000 ljudi, pokazuju podaci FAO.

Ova zemlja u Europskoj uniji ima najviše stoke, 19 milijuna grla goveda uključujući 3,6 milijuna mliječnih krava. Glavne vrste animalnih proizvoda su mlijeko 36%, goveda 22%, perad 14%, svinje 13%, telad 6%, jaja 4%, ovce i koze 3%. 

Glavne ratarske kulture (žitarice, uljarice, proteinske, šećerna repa i drugo) zauzimaju nešto više od 45 posto poljoprivrednih površina. Sektor voća i povrća osigurava 450.000 radnih mjesta, a njime se bavi oko 75.000 tvrtki.

Globalno su na vrhu po proizvodnji vina, a prema podacima Statista, u 2020. pod vinogradima je bilo 790 tisuća hektara. 

Čak 36 posto površine su prirodna područja, a šume pokrivaju 17 milijuna hektara ili gotovo 31 posto površine države. 

Velesila i veliki problemi u poljoprivredi

Iako ovi brojevi pokazuju kako se radi o poljoprivrednoj velesili, francuski se agrar već godinama suočava s problemima. 

Naime, i ondje pada broj malih, obiteljskih gospodarstava, a statistika pokazuje da je prosječna površina farme 69 ha, za razliku od 55 ha u 2010. Prosječna dob poljoprivrednika i ondje se povećava, pri čemu je šest od 10 starijih od 50 godina. 

Poljoprivrednici su ondje prošle godine prosvjedovali zbog niskih primanja za koja kažu da ne mogu pokriti troškove, ali i zbog poreza na gnojiva te novog ZPP-a. Svaka dva dana jedan francuski farmer si oduzme život, prema izvješću Public Health France iz 2018. Stope samoubojstava bile su 20 posto više među ovom populacijom od nacionalnog prosjeka, a 30 posto među proizvođačima mlijeka, pokazalo je izvješće iz 2019. Prošle je godine jedan od tri poljoprivrednika imao primanja manja od 835 eura. 

Posebno su pogođeni ptičjom gripom, naročito proizvođači daleko poznate paštete od guščje i pačje jetre, foie gras. Procjenjuje se da po glavi stanovnika godišnje pojedu oko 210 grama što je više od 14 milijuna kilograma godišnje, s obzirom da ta zemlja broji 67,5 mil. stanovnika. Očekuje se da će proizvodnja te delicije u 2022. pasti za čak 50 posto, a epidemija zahvatiti 80 posto proizvođača. Oni su i dugi niz godina osuđivani od strane aktivista budući da se radi o prisilnom hranjenju peradi, takozvanom šopanju kako bi jetra bila što masnija. 

Pored svega, ove ih je godine pogodila najgora suša u povijesti. Nedostatak kiše, uzastopni toplinski valovi i velika potražnja za vodom ugrozila je poljoprivredu, posebno uzgoj kukuruza.

Francuska proizvodi 250 vrsta sireva, 4,6 milijardi litara vina, a godišnje svaki Francuz pojede 90 kg mesa

Klimatske promjene su uvelike utjecale i na vinogradarstvo gdje već dvije godine bilježe velike štete zbog proljetnih mrazeva. 

"Farmerska" liga?  

Zato na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru gotovo da i nisu imali problema. Prvo su s rezultatom 4:1 pokorili Australiju, s 2:1 pobijedili Dansku pa minimalno izgubili od Tunisa (1:0). Preko Poljske u osmini finala i Engleske u četvrfinalu lako su došli i u samo polufinale. 

A zašto francusku prvu ligu zovu farmerskom? Kako pišu sportski mediji, u usporedbi s njemačkom, talijanskom, španjolskom i drugim velikim europskim klubovima igraju tako loše kao da danju rade na polju, a navečer igraju nogomet. To se posebno odnosi na Paris Saint-Germain za kojega igraju veliki Lionel Messi, Neymar te Kylian Mbappé koji se na Twitteru i našalio na tu temu. 

FARMERS LEAGUE ?

?????? @OL

— Kylian Mbappé (@KMbappe) August 15, 2020

Ipak, njihova prva liga ima i konkretne veze s poljoprivredom. Jer, u njoj su i klubovi koji dolaze iz manjih i ruralnih sredina, poput kluba Guingamp koji čak ima i službeni klupski traktor.

 Navijači Guingampa su uglavnom farmeri sa sjeverozapada Francuske. 

?? Le groupe Alexandre remet à l'En Avant son tracteur officiel !

➡ https://t.co/hi6jXMgDAS pic.twitter.com/Jb4hXa5B4o

— En Avant Guingamp (@EAGuingamp) February 22, 2019

A što Tricolori jedu da su tako dobri, bez obzira na to što im je reprezentacija desetkovana zbog ozljeda važnih igrača, brine se njihov osobni kuhar Xavier Rousseau i liječnik Franck Le Gall. Tjestenina im je, piše Konbini, na prvom mjestu, a najveći njezin ljubitelj je Eduardo Camavinga. Na jelovniku su i karamelizirani janjeći but, lignje, palenta, prijano zeleno povrće kao što su brokula, artičoka, a za desert njihov poznati tart, odnosno pita. 

Što se u Hrvatskoj jede da su Vatreni tako dobri? Top 10 činjenica o domaćoj hrani i poljoprivredi

Otkad je svjetskih prvenstava u nogometu, reprezentacija čija je maskota pijetao Footix, dva puta je bila pobjednikom; 1998. kada su nas porazili u polufinalu te 2018. kada su, opet u srazu s Hrvatskom, pobijedili u finalu. Večeras ih čeka Maroko, a onda možda i Argentina u završnoj utakmici u subotu. 

^{Izvor za naslovnu fotografiju: Depositphotos/sablin/lunamarina EA Guingamp}