Zemlje Afrike su najveći dio pšenice nabavljale iz Rusije i Ukrajine. Poskupljenje i nestašica hrane izazvat će još veće siromaštvo i glad
Posljedice rata u Ukrajini su rast cijena hrane i nestašice osnovnih prehrambenih namirnica. Najviše su pogođene regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i najugroženije zemlje svijeta, uključujući i Rog Afrike, gdje su najsiromašniji ljudi u najvećem riziku, upozorio je Međunarodni fond UN-a za poljoprivredni razvoj (IFAD).
Kako znamo, Rusija i Ukrajina osiguravaju jednu trećinu globalne pšenice, a opskrbljivale su polovicu potreba zemalja Bliskog Istoka i Afrike. Uz stalni nedostatak hrane i glad dodatna kriza će gurnuti milijune ljudi u siromaštvo. Osim toga, Rusija je najveći svjetski proizvođač gnojiva, a prestanak izvoza će dodatno povećati cijene poljoprivrednih proizvoda.
IFAD-ova analiza razmatra utjecaj koji će rat imati na ionako siromašne male proizvođače i ruralne zajednice.
"Vrlo sam zabrinut da će rat u Ukrajini, koji je već katastrofa za one koji su direktno uključeni, biti tragedija za najsiromašnije ljude na svijetu koji ne mogu apsorbirati povećanje cijena osnovnih namirnica i poljoprivrednih inputa", rekao je Gilbert F. Houngbo, predsjednik IFAD-a. Upozorio je da bi porast cijena mogao uzrokovati eskalaciju gladi i siromaštva sa strašnim implikacijama na globalnu stabilnost.
U Africi su najviše pogođeni Somalija, Egipat i Libanon koji su se u najvećoj mjeri oslanjali na uvoz hrane, gnojiva i energenata iz Rusije i Ukrajine. Poseban problem je u zemljama Središnje Azije gdje je veliki dio stanovništva radio u Rusiji i financijski pomagao obitelji u matičnim zemljama. Zbog devalvacije rublje doznake se smanjuju, a činile su veliki dio nacionalnih BDP-a.
Stanovništvo i mali proizvođači već trpe posljedice pandemije Covid-19, suše, uragana i drugih prirodnih nepogoda.
IFAD s partnerima istražuje načine jačanja globalne podrške najugroženijim regijama, uključujući izgradnju svoje ustanove za izbjeglice, migrante, prisilno raseljavanje i ruralnu stabilnost (FARMS), koja podržava mogućnosti za život u poljoprivredi za izbjeglice i zajednice domaćina. Pojačat će svoj rad na smanjenju gubitaka nakon žetve, poboljšanju skladištenja i jačanju lokalnih i regionalnih tržišta hrane.
Kako bi ova organizacija pomogla u ublažavanju krize fokusirat će se na intervencije kao što su gotovinski transferi, povećanje doznaka, osnivanje fondova za štednju i zajmove i pružanje subvencija za poljoprivredna preduzeća, stoji u njihovu priopćenju.
Tagovi
Autorica
772
Glasova: 634
Da, slažem se. 82,1%
Glasova: 91
Ne, ne slažem se. 11,8%
Glasova: 47
Baš me briga. 6,1%
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Mihelić: Budućnost poljoprivrede ne možemo graditi čekajući kišu
Toplinski valovi i suša poharali Europu: Poljoprivrednike čekaju veliki gubici
Natječaj za intervenciju 73.10 prilika je za ulaganje u sustav navodnjavanja
Ministar poljoprivrede: Podmećeš požare, a primaš poljoprivredne poticaje? Nema više
Velika zlatnica osvaja zapuštene površine i potiskuje domaće biljne vrste
Trump naljutio stočare: SAD će uvesti 300 tisuća tona jeftine govedine iz 'zasad neodređene zemlje'
Od utorka osjetan pad cijene plavog dizela
Između polja: Težačka svakodnevica dviju sestara poljoprivrednica
